VEČERNJI LIST danas je objavio da je "u Crkvi zazvonilo na uzbunu" zbog samopopisivanja, koje završava u nedjelju.
U članku autora izuzetno bliskog crkvenim krugovima tvrdi se da su "do crkvenih ušiju doprle informacije o manipulacijama u pojedinim slučajevima gdje su mlađi članovi provodili kućni popis" tako da za starije članove obitelji prilikom samopopisivanja nisu naveli da su katolički vjernici, nego su upisali da su ateisti odnosno nevjernici.
U Crkvi su, tvrdi se, zabrinuti jer bi tako u rezultatima popisa stanovništva moglo biti manje katolika nego što ih zaista ima u Hrvatskoj.
Podsjetimo, prema posljednjem popisu stanovništva, u Hrvatskoj se 86.28% popisanih izjasnilo kao katolici. Kao agnostici, skeptici i ateisti izjasnilo se 5.98% građana.
Ateisti su najbrže rastuća "vjerska" skupina u Hrvatskoj, katolika je sve manje
No, ono što je posebno zanimljivo je da su oni koji se izjašnjavaju kao nereligiozni najbrže rastuća "vjerska" skupina u Hrvatskoj, barem kad se podaci s popisa 2011. usporede s popisom stanovništva provedenim 2001. Tada se, naime, samo 1547 ljudi izjasnilo kao ateisti, odnosno nevjernici, a ta brojka je do 2011. porasla na 32.518.
Popisom stanovništva provedenim 2011. godine utvrđen je još jedan zanimljiv podatak. Na njemu se, naime, 200.006 ljudi manje izjasnilo kao katolici nego na popisu provedenom 10 godina ranije.
Crkva s razlogom strahuje od novog pada broja katolika
Napuštanje Katoličke crkve trend je koji je vidljiv u Europi već desetljećima, a posebno je izražen nakon što su na svjetlo dana doprle informacije o brojnim pedofilskim skandalima.
>> Nijemci masovno napuštaju Katoličku crkvu: "Ovo je totalno oslobođenje"
Deutsche Welle tako je nedavno pisao da vjerske zajednice u Njemačkoj, poput Katoličke i Protestantske crkve, svake godine napuste na stotine tisuća vjernika. Sličan trend bilježi se u nizu drugih europskih zemalja, kao što su Austrija, Italija, Irska - sve redom zemlje s većinski katoličkim stanovništvom.
Prema službenim podacima, 2018. je 58.378 osoba napustilo redove Katoličke crkve u Austriji, što je 8.7 posto više nego 2017. godine.
Članak u Večernjem mogao bi biti priprema alibija
Upravo bi zbog takvih trendova u Hrvatskoj, ali i u ostatku Europe, članak autora bliskog Crkvi u Večernjem listu, u kojem se implicira da bi zbog unučadi koja navodno ne želi popisati svoje bake i djedove kao katolike - iako se za to ne navode nikakvi dokazi - mogao biti svojevrsna priprema alibija prije nego što stignu podaci s popisa stanovništva koji se upravo provodi u Hrvatskoj.
Naime, ako se nastave trendovi s prošlog popisa, razumno je očekivati da će u Hrvatskoj dodatno porasti broj osoba koje se deklariraju kao ireligiozne, a broj deklariranih katolika mogao bi padati. S obzirom na to da se konzervativci često vole pozivati na velik postotak od 86.28% katolika u Hrvatskoj kad zagovaraju društvene i zakonske promjene koje su u skladu s katoličkim učenjima, teze poput ovih iznesenih u Večernjem listu mogle bi im poslužiti kao opravdanje za tvrdnju da je u Hrvatskoj zapravo više katolika nego što to ispada po popisu stanovništva.