HRVATSKA se svrstala u skupinu zemalja Europske unije koje su u drugom tromjesečju bilježile izrazitije povećanje javnog duga u odnosu na prethodna tri mjeseca, pokazuje objavljeno izvješće europskog statističkog ureda.
Bruto dug opće države iskazan udjelom u BDP-u iznosio je u Hrvatskoj u drugom tromjesečju 76,4 posto i veći je za 1,5 postotnih bodova u odnosu na prva tri ovogodišnja mjeseca, pokazuju Eurostatovi podaci.
Veći su rast duga od Hrvatske na tromjesečnoj razini u razdoblju od travnja do lipnja bilježili samo Cipar, za četiri postotna boda, te Litva, za 2,1 postotni bod, i Finska, za 1,8 postotnih bodova.
Najviše je u odnosu na prethodno tromjesečje pao javni dug Portugala, za 2,5 postotnih bodova, te Grčke, za 1,9 postotnih bodova, i Irske, za 1,6 postotnih bodova.
Ukupno je u drugom tromjesečju javni dug porastao u 10 zemalja EU-a a smanjen je u njih 16. U Španjolskoj i Francuskoj bio je nepromijenjen u odnosu na prethodna tri mjeseca.
Mađarska i Slovenija s najvećim padom duga na godišnjoj razini
U odnosu na drugo prošlogodišnje tromjesečje bruto dug opće države iskazan udjelom u BDP-u u Hrvatskoj je u razdoblju od travnja do lipnja bio manji za 0,3 postotna boda.
Sličan blagi pad duga bilježila i Danska, za pola postotnog boda.
Najviše je na godišnjoj razini smanjen javni dug u Mađarskoj i Sloveniji, za po 5,2 postotna boda. Slijede Austrija i Portugal s padom javnog duga za 4,7 odnosno 4,5 postotnih bodova.
Najviše je u promatranom razdoblju porastao ciparski javni dug, za 6,4 postotna boda. Slijede Grčka s 2,7 postotnih bodova većim dugom i Italija gdje je uvećan za dva postotna boda.
Ukupno je osam članica EU-a bilježilo povećanje javnog duga u drugom tromjesečju u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje dok je u njih 20 on smanjen, navodi Eurostat.
Najviši dug u Grčkoj, najmanji u Estoniji
Najvišu je razinu javnog duga iskazanog udjelom u BDP-u među članicama EU-a na kraju lipnja prema Eurostatovim podacima bilježila Grčka, od 180,2 posto.
Na drugom je mjestu Italija s javnim dugom iskazanim udjelom u BDP-u od 138,0 posto, a na trećem Portugal s 121,2 posto.
Daleko najnižu razinu javnog duga iskazanog udjelom u BDP-u bilježila je u drugom tromjesečju Estonija, od 9,3 posto BDP-a. Slijede Luksemburg i Bugarska s 20,3 odnosno 20,4 posto.
Manji dug u EU
Na razini Europske unije javni dug iskazan udjelom u BDP-u iznosio je na kraju drugog tromjesečja 80,5 posto i smanjen je za 0,6 postotnih bodova u odnosu na prethodno tromjesečje.
U odnosu na drugo tromjesečje 2018. manji je za 1,1 postotni bod, navode u Eurostatu.
U eurozoni je javni dug iskazan udjelom u BDP-u bio gotovo nepromijenjen u odnosu na prethodna tri mjeseca i iznosio je 86,4 posto. U razdoblju od siječnja do ožujka iznosio je 86,5 posto.
U odnosu na isto prošlogodišnje tromjesečje smanjen je za 0,9 postotnih bodova.
Najveći su udio u dugu opće države u EU i u eurozoni na kraju lipnja imale državne obveznice, 81,6 odnosno 80,8 posto. Na drugom su mjestu krediti s udjelom od 15,6 posto u eurozoni, te 13,7 posto u EU.
Udio depozita i valuta iznosio je 4,7 posto javnog duga u EU, te 3,6 posto u eurozoni, izvijestio je Eurostat.