UJEDINJENI narodi i Zaklada Walk Free ovih su dana predstavili Global Slavery Index 2018, odnosno izvještaj o rasprostranjenosti ropstva u svijetu danas, i rezultati su šokantni - više od 40 milijuna ljudi trenutno živi u nekoj vrsti ropstva, najviše u Aziji i Africi. No ljudi u ropstvu žive i u dijelovima svijeta za koje se to na prvi pogled ne bi očekivalo, kao što je SAD, u kojima u ropstvu u ovom trenutku živi oko 400 tisuća ljudi. U Hrvatskoj pak trenutno 25 tisuća ljudi živi u suvremenom ropstvu.
Fondacija Walk Free ističe da i dalje ne postoji općeprihvaćena zakonska definicija suvremenog ropstva, ali da se taj izraz koristi za opis specifičnog spleta okolnosti koje se smatraju ključnima za prepoznavanje ropstva u današnjem svijetu. Suvremeno ropstvo su odredili uzimajući u obzir sljedeće kriterije: krijumčarenje ljudi (trafficking), prisilni rad, ropstvo definirano međunarodnom Konvencijom o ropstvu iz 1926., dužničko ropstvo, prisilni brak i dječji rad.
Procjene u njihovoj studiji su nastale na temelju raznih službenih statistika na državnom i međunarodnom nivou, ali i kroz razgovore s više od 70 tisuća ljudi.
Više od dvije trećine suvremenih robova su žene
71 posto suvremenih robova su žene, dok su 29 posto muškarci. Više od 15 milijuna ljudi se nalazi u prisilnim brakovima, što je također oblik ropstva, dok ih je oko 25 milijuna prisiljeno raditi bez ikakve novčane naknade, slobode kretanja i osnovnih ljudskih prava. Kada je pak riječ o konkretnim državama u kojima najviše ljudi danas žive kao robovi, to su redom Sjeverna Koreja, Eritreja, Burundi, Centralnoafrička Republika i Afganistan. Kada je riječ o arapskim državama, veliki je problem izostanak relevantnih podataka, iako postoje brojni medijski izvještaji o robovskom radu, a poznata je i činjenica da u njima radi više od 17 milijuna stranih radnika, često u groznim uvjetima. Ujedinjeni Arapski Emirati se navode kao najproblematičnija arapska zemlja kada je riječ o praksama koje obuhvaća suvremeno ropstvo.
Robovski rad je i važna karika globalne ekonomije, o čemu primjerice svjedoči podatak da su zemlje koje su članice G20 u jednoj godini uvezle robu nastalu robovskim radom u vrijednosti od 354 milijarde dolara. Naročito je poražavajući podatak da su laptopi na prvom mjestu liste proizvoda koji nastaju zahvaljujući robovskom radu, dakle možda je i ovaj članak pisan na proizvodu koji je sastavio neki rob negdje na drugom kraju planeta. Na drugom mjestu je odjeća, još nešto što svi posjeduju, dok su na trećem mjestu - ribe! Slijede kakao i šećerna trska, odnosno šećer.
Na prvom mjestu proizvoda koji nastaju robovskim radom je laptop
Dakle, ako posjedujete laptop, nosite odjeću, konzumirate primjerice čokoladu - u kojoj ima i kakaa i šećera - postoji vrlo realna šansa da je sve to negdje nastalo radom robova.
Od 20 članica G20 samo njih sedam je poduzelo konkretne korake u borbi protiv suvremenog ropstva, primjerice propisujući da proces proizvodnje i nabave materijala mora biti transparentan, što onda dovodi do otkrivanja robovskog rada. To su Italija, Njemačka, SAD, Velika Britanija, Brazil, Kina i Francuska. Neke države koje se inače predstavljaju kao velike štovateljice ljudskih prava, poput Kanade, nemaju nikakve zakone ili procedure kojima bi se otkrilo je li neki proizvod nastao zahvaljujući robovskom radu, a isto vrijedi i za Japan, Argentinu, Rusiju, Meksiko itd. među članicama G20.
U Europi vlade najbrže reagiraju na problem suvremenog ropstva
Kada je riječ o Hrvatskoj, procjenjuje se da oko 25 tisuća ljudi kod nas živi u suvremenom ropstvu te da je od tisuću hrvatskih građana svaki šesti suvremeni rob. Ipak, ističe se da u Hrvatskoj postoji niz zakona i procedura čiji je cilj onemogućiti postojanje suvremenog ropstva.
Zaključak je Zaklade Walk Free da je šokantno koliko je suvremeno ropstvo rasprostranjeno u najrazvijenijim državama svijeta, od kojih bi se očekivalo da su takve prakse potpuno iskorijenjene. Europa je izdvojena po tome što se u njoj suvremeno ropstvo najmanje tolerira te da vlasti relativno brzo reagiraju na takve pojave i donose odgovarajuće zakone za borbu protiv suvremenog ropstva.