POVODOM Svjetskog dana mentalnog zdravlja, u organizaciji zastupnice u Europskom parlamentu Romane Jerković, jučer je održan online okrugli stol posvećen poremećajima mentalnog zdravlja.
Jerković je istaknula kako se gotovo milijardu ljudi diljem svijeta, a čak 84 milijuna u Europi, nosi s poremećajima mentalnog zdravlja. Procjenjuje se da ukupni troškovi povezani s mentalnim bolestima u 28 zemalja EU iznose više od 4% BDP-a, odnosno više od 600 milijardi eura.
Dodala je kako je depresija danas jedan od vodećih uzroka invaliditeta, a samoubojstvo četvrti po redu uzrok smrti mladih od 15 do 29 godina.
44 tisuće djece i mladih ima poteškoća s mentalnim zdravljem
Mirela Šentija Knežević, zamjenica pročelnice za zdravstvo Grada Zagreba, iznijela je također alarmantne podatke kako u Hrvatskoj čak 44 tisuće djece i mladih ima poteškoća s mentalnim zdravljem te se bilježi povećanje hospitalizacija u Psihijatrijskoj bolnici za djecu i mladež u Zagrebu za čak 30%.
Tin Pongrac, predsjednik Hrvatskog saveza udruga za mentalno zdravlje, dodao je kako novija istraživanja pokazuju dodatno povećanje anksioznosti i depresije što vrlo često dovodi i do suicida kao najteže posljedice te iznio podatak kako je 60% suicida povezano s depresijom.
Pandemija covida
Na sve ovo, istaknuli su panelisti, značajno utječe i pandemija covida-19, ali i drugi stresni događaji, poput potresa, rata u Ukrajini i neizvjesnosti uslijed energetske krize.
"Sve to utječe na mentalno zdravlje, a resursi su nedovoljni. Briga o mentalnom zdravlju je šira od zdravstva i tu je važno uključiti i obrazovni sustav, kao i lokalne zajednice kako bi se ovom problemu pristupilo sustavno. Važno je osnaživati kapacitete u zajednici, ali ne samo građenjem bolničkih kreveta", istaknuo je Branko Kolarić, ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar.
Važnost intervencije u zajednici, i to od najranije dobi, naglasila je i Danijela Štimac-Grbić, voditeljica Odjela za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti u HZJZ-u te dodala da na porast poremećaja mentalnog zdravlja kod mladih značajno utječu i alkohol te uzimanje droga, posebno kokaina. Andrea Bogdan iz Hrvatske psihološke komore upozorila je na nedostatak psihologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti kako bi poremećaji bili ranije detektirani.
Važnost prevencije
Svi sudionici panela složili su se da je važno preventivno djelovati te kao prijedloge istaknuli uspostavu dispanzera na razini primarne zdravstvene zaštite, deinstitucionalizaciju oboljelih kroz povećanje mobilnih timova te povećanje kapaciteta u obrazovnom sustavu kroz povećanje broja psihologa u vrtićima i školama.
Vera Katalinić-Janković, posebna savjetnica ministra zdravstva RH, istaknula je kako je dugoočekivani Nacionalni strateški okvir razvoja mentalnog zdravlja do 2030. dovršen te kako se uskoro očekuje odobrenje Ministarstva financija kako bi bio upućen na vladu RH. U izradi ovog Okvira, kako je istaknula, sudjelovao je intersektorski tim te će biti popraćen nizom akcijskih planova.
Romana Jerković naglasila je nužnost što hitnijeg usvajanja i implementacije Strateškog okvira.
"Usvajanje okvira potvrda je odlučnosti da se ulovimo u koštac s ovim problemom. Tako je primjerice, Europski plan borbe protiv raka značio veliku prekretnicu diljem Europske unije, osigurana su i velika financijska sredstva. Voljela bih da se takav fokus stavi i na mentalno zdravlje i zato je važno da što prije usvojimo ovu strategiju te započnemo s provedbom akcijskih planova, jer su brojke vezane uz poremećaje mentalnog zdravlja zaista alarmantne", zaključila je Jerković.