Svako javno okupljanje više od 20 ljudi prema zakonu se mora prijaviti policiji. No, gradovi s više od 100.000 stanovnika mogu odrediti jedan prostor za okupljanje bez najave, što za sada ima jedino Zagreb gdje za to služi Trg Francuske Republike. Prema posljednjem popisu stanovništva uz Zagreb više od 100.000 stanovnika u Hrvatskoj imaju samo Rijeka i Split koji prostor za slobodni prosvjed nisu odredili.
Iz Grada Rijeke Hini su izjavili da u ovom trenutku nema određeno mjesto na kojem se održavaju mirna okupljanja i javni prosvjedi bez prijave policijskoj upravi. Pozvali su se na čl.12. Zakona o javnom okupljanju koji kaže da takav prostor može odrediti predstavničko tijelo grada odnosno Gradsko vijeće. No, naglašavaju da to nije obvezujuće.
Prijavu okupljanja moguće podnijeti i 48 sati prije početka
Na novinski upit iz Grada Splita su odgovorili kako nisu imali zahtjeva, odnosno prijedloga za određivanje trga ili ulice na kojoj bi se bez najave održavali mirni prosvjedi te stoga nisu razmatrali takvu mogućnost.
Inače, Zakon o javnim okupljanjima nalaže da se svako okupljanje više od 20 ljudi mora prijaviti policiji pet dana prije njegova održavanja. Doduše, iz opravdanih razloga prijavu je moguće podnijeti i 48 sati prije nego što mirno okupljanje ili prosvjed započne. Javne priredbe također se smatraju javnim okupljanjem, a njih je nužno prijaviti sedam dana prije početka održavanja.
Vjenčanja, primjerice, spadaju među izuzetke od pravila. "Gdje bismo došli kad bi svatko morao prijaviti proslavu vjenčanja", kazali su iz policije. Pod iznimku spadaju i okupljanja na koja je pozvan određeni broj gostiju i koja drugim osobama nisu dostupna.
Postoje ograničenja i po pitanju mjesta održavanja javnih okupljanja
Primjer takvog okupljanja su: obiteljske proslave, sastanci, okupljanja registriranih političkih stranaka te sindikalnih i drugih udruga koja se održavaju u zatvorenim prostorijama prikladnim za te svrhe. Ta javna okupljanja ne smatraju se javnim, piše u Zakonu o javnim okupljanjima.
Što se tiče mirnih okupljanja i prosvjeda, njih se ne smije održavati u blizini bolnica, na način da ometaju pristup vozilima hitne pomoći i remete mir bolesnicima. Ne smije ih se provoditi u blizini dječjih vrtića i osnovnih škola dok se u njima nalaze djeca, u nacionalnim parkovima, na autocestama i magistralnim cestama na način kojim se ugrožava sigurnost cestovnog prometa.
Važno je napomenuti da zakon štiti slobodu govora na javnim okupljanjima i prosvjedima. Ipak, ona je ograničena zabranom svakog pozivanja i poticanja na rat ili uporabu nasilja, na nacionalnu, rasnu i vjersku mržnju ili bilo koji oblik nesnošljivosti.