HRVATSKA je iseljenička država cijelu svoju povijest. Kao rezultat toga, otprilike podjednak broj Hrvata živi izvan Hrvatske kao i u njoj. Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, Hrvatska ima 3.855.641 stanovnika, a procjenjuje se da Hrvata i njihovih potomaka u inozemstvu ima preko 3.2 milijuna.
Iako se radi o kontinuitetu iseljavanja već stoljećima, u nekim razdobljima je bilo posebno intenzivno. Najnoviji val je počeo nakon izbijanja financijske krize 2008., a intenzivirao se ulaskom Hrvatske u EU. Do tada je Hrvatska čak imala pozitivan migracijski saldo, više ljudi se useljavalo nego iseljavalo, primarno zbog doseljenika iz BIH.
Hrvatska se tako po broju stanovnika vratila na razine iz kasnih 40-ih, a gotovo trećina stanovnika su umirovljenici. Jasno je da su primarno odlazili mladi, koji nisu mogli pronaći zaposlenje u Hrvatskoj i koje je razočaravala socio-ekonomska situacija.
U inozemstvu živi 3.2 milijuna Hrvata
Oko 3.2 milijuna hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka živi izvan Hrvatske i širom svijeta, pokazauju procijene koje je objavio Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske.
Najviše iseljenika i njihovih potomaka je u SAD-u, njih oko 1.200.000, slijedi Njemačka s oko 500.000, te Argentina, Australija i Kanada s oko 250.000. Čile je dom za oko 200.000, Novi Zeland za oko 100.000, Austrija za oko 90.000 te Švicarska za oko 80.000 hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka. U Brazilu ih je oko 70.000, Italiji oko 60.000, Francuskoj i Švedskoj po 40-ak tisuća te Irskoj oko 20.000 i Nizozemskoj oko 10.000. Oko 8000 ih je u Južnoj Africi, oko 7000 u Belgiji i oko 6000 u Peruu.
Po pet tisuća iseljenika i potomaka je u Boliviji, Paragvaju, Urugvaju, Velikoj Britaniji i Venezueli. U Ekvadoru ih je oko 4000, Luksemburgu oko 3000, Danskoj oko 2500 i Norveškoj oko 2000.
Evo cijelog popisa:
- Argentina: oko 250.000
- Australija: oko 250.000
- Austrija: oko 90.000
- Belgija: oko 7000
- Brazil: oko 70.000
- Bolivija: oko 5000
- Čile: oko 200.000
- Danska: oko 2500
- Ekvador: oko 4000
- Francuska: oko 40.000
- Irska: oko 20.000
- Italija: oko 60.000
- Južna Afrika: oko 8000
- Kanada: oko 250.000
- Luksemburg: oko 3000
- Nizozemska: oko 10.000
- Norveška: oko 2000
- Novi Zeland: oko 100.000
- Njemačka: oko 500.000
- Paragvaj: oko 5000
- Peru: oko 6000
- Sjedinjene Američke Države: oko 1.200.000
- Švedska: oko 40.000
- Švicarska: oko 80.000
- Urugvaj: oko 5000
- Velika Britanija: oko 5000
- Venezuela: oko 5000
Podaci su, kako piše na stranici, prikupljeni na temelju procjena hrvatskih diplomatskih misija i konzularnih ureda, hrvatskih katoličkih misija, kao i popisa stanovništva u državama u kojima borave hrvatski iseljenici i njihovi potomci.
"Dio iseljenika dobro integriran u domicilne države, posebno mlađi Hrvati"
"Jedan dio iseljenika dobro je integriran u domicilne države, posebno mlađi Hrvati, dok se drugi dio, kažu u Uredu još uvijek smatra kao privremenim iseljenicima i iskazuje želju za povratkom u Hrvatsku.
Najveći broj političkih iseljenika naselio se u Južnoj i Sjevernoj Americi nakon Drugog svjetskog rata.
Hrvatsko iseljavanje tijekom devedesetih godina obilježavaju izbjeglice iz ratom razorenih područja, a rezultat je velikosrpskog agresivnog rata u Republici Hrvatskoj. Najveći broj iseljenika u tom razdoblju preselio se u države zapadne Europe i prekooceanske države poput SAD-a, Kanade, Australije i Novog Zelanda. Međutim, neki od njih su se vratili u Hrvatsku.
Tipično za sve hrvatske iseljenike, bilo one koji žive u prekomorskim državama, ili one koji žive u neposrednoj blizini svoje domovine, je da žele surađivati sa svojom domovinom", kažu u Uredu.