KINESKI znanstvenik He Jiankui objavio je da je prvi put u povijesti uspio stvoriti genetski modificirane bebe, što je izazvalo pravu konsternaciju i buru kritika u redovima stručnjaka, ali i u javnosti.
Profesor He i njegovi kolege obavili su izmjene na genima embrija sedam parova koji su sudjelovali u umjetnoj oplodnji. Svi muškarci bili su HIV-pozitivni, a njihove žene nisu. Kineski tim promijenio je gene suvremenom tehnologijom poznatom kao Crispr-Cas9 na takav način da se njihova djeca ne mogu zaraziti HIV-om.
Početkom studenog konačno su rođene dvije djevojčice od kojih je samo jedna potpuno otporna na HIV jer su kod nje uklonjena oba ključna gena iz para u genomu. Druga blizanka ima samo jedan isječeni gen, što znači da se ipak može zaraziti. Djevojčice su rođene naizgled zdrave, a za sada nema nikakvih naznaka da su im tehnologijom oštećeni neki drugi geni.
Ne zna se identitet roditelja
He, koji se obrazovao na prestižnome američkom Stanfordu i radio na genskoj modifikaciji embrija miševa, majmuna i ljudi, objasnio je da je „eliminirao gen pod nazivom CCR5 kako bi djevojčice postale otporne na HIV ako ikada dođu u kontakt s virusom“.
Identitet roditelja i djece za sada se drži u tajnosti, no He tvrdi da je otac htio spriječiti da mu djeca dobiju HIV zbog diskriminacije s kojom se sam susreće.
He, koji radi na sveučilištu Southern University of Science and Technology u Shenzhenu, pojasnio je da se odlučio na zahvat zato što je HIV veliki problem u Kini, a gen CCR5 služi kao proteinski ulaz koji omogućava virusima HIV-a da prođu kroz membrane stanica.
Zasad nema neovisnih potvrda o Heovu postignuću niti je o njemu objavljen znanstveni rad u nekom znanstvenom časopisu. No prof. He ga je predstavio u Hong Kongu pred organizatorima međunarodne konferencije o modifikaciji gena koja počinje u utorak. Fakultet na kojem radi ogradio se od postupka, objavio da nije bio upoznat s postupkom i najavio provođenje istrage.
Ako se Heove tvrdnje potvrde, bit će to uistinu prvi slučaj da su se rodila genetski modificirana djeca. No Crispr-Cas9 i druge metode izmjene gena već su se ranije koristile za eksperimentalne izmjene u embrijima i za eksperimentalna liječenja ljudi. Tako je, primjerice, prije tri godine dvanaestorici pacijenata s AIDS-om metodom poznatom kao ZNF izmijenjen isti gen CCR5 u leukocitima. Nakon tretmana, polovici ispitanika više nije trebala antivirusna terapija, a zdravstveno stanje im se značajno popravilo.
Drugačija etika
Kineski znanstvenici, svojim objavama o modifikaciji ljudskih genoma, izazivali su kritike već i ranije. Prva velika uzbuna dogodila se 2015. kada je Huang Junjiu sa Sveučilišta Sun Yat-sen u Guangzhou objavio rezultate eksperimenta u kojem je promijenio gene ljudskih embrija.
Kina ulaže milijarde dolara u istraživanja biotehnologija kojima bi se mogli mijenjati geni i liječiti bolesti. Istovremeno ta zemlja ima drugačiju tradiciju etičkih učenja, a stanovništvo je u određenom smislu već naviklo na određene metode kontrole u rađanju djece, među ostalim, kroz program jednog djeteta.
Deng Rui, etičar s medicinskog fakulteta u Shanxi, 2015. je za New York Times rekao da je etika stvar kulture i tradicije, osobito kada se tiče ljudskog života.
„Prema konfucijanskoj misli dijete postaje osoba tek nakon što se rodi. To je drugačije od SAD-a ili drugih zemalja pod utjecajem kršćanstva u kojima, zbog religije, može postojati osjećaj da istraživanja na embrijima nisu u redu“, pojasnio je.
Mnogi zapadnjački medicinski stručnjaci već godinama upozoravaju da bi Kina, u želji da dostigne i prestigne Zapad, mogla biti mnogo labavija u primjeni etičkih načela u znanosti. Konačno, ta su načela u kinesku znanstvenu zajednicu stigla sa Zapada tek prije par desetljeća.
Kritike stručnjaka
Zapadnjački stručnjaci uglavnom osuđuju Heov projekt.
Profesor etike na Oxfordu Julian Savulescu tvrdi da je, ako se pokaže istinitim, ovo „monstruozan eksperiment“.
„Zameci su bili zdravi. Nisu imali nikakve potvrđene bolesti. Izmjena gena je u eksperimentalnoj fazi i još uvijek se povezuje s neželjenim mutacijama koje mogu uzrokovati zdravstvene probleme u ranom ili kasnijem životu, uključujući i razvoj raka“, rekao je za Guardian.
„Postoje mnogi učinkoviti načini za sprječavanje infekcija HIV-om kod zdravih ljudi; primjerice pomoću seksa sa zaštitom. Također postoje učinkovita liječenja ako se netko zarazi. Ovim eksperimentom normalna, zdrava djeca izložena su rizicima izmjene gena bez nekih stvarnih koristi. U mnogim drugim dijelovima svijeta to bi se smatralo protuzakonitim i bilo bi kažnjivo, dodao je.
Stručnjaci također ističu da djeca bez gena CCR5 lakše mogu oboljeti od nekih drugih virusnih bolesti kao što su primjerice gripa i Zapadni Nil. To ovaj eksperiment, smatraju, čini još više etički neutemeljenim.
Kako funkcionira izmjena gena Crispr-Cas9?
CRISPR-Cas9 je sustav izmjene gena kojim se inače u prirodi služe bakterije kako bi se obranile od napada virusa. Sastoji se od dvije komponente: CRISPR i Cas9. Naziv CRISPR označava grupirane, pravilno razmaknute, kratke, ponavljajuće nizove u DNA. U blizini tih nizova nalaze se geni Cas koji kodiraju važne enzime sustava. Jedan od njih je i Cas9, enzim koji ima sposobnost da prekida nukleinske kiseline (DNA i RNA).
Kada virus napadne bakteriju, on u bakterijsku stanicu ubacuje svoju nukleinsku kiselinu (RNA) kako bi njezine mehanizme iskoristio za vlastito razmnožavanje. No, time pokreće proizvodnju enzima Cas koji režu nukleinsku kiselinu virusa na komadiće, kako bi ih ugradili u vlastiti genom na mjesta gdje se nalaze CRISPR nizovi. Na taj način bakterijska stanica stječe imunitet jer će se u sljedećem napadu iste vrste virusa sekvenca CRISPR, zajedno s virusnom nukleinskom kiselinom, kopirati u kratke RNA molekule koje će se povezati s enzimom Cas, a rezultat će biti molekularni mehanizam koji prepoznaje virusnu RNA. Taj mehanizam pronalazit će RNA virusa, a Cas9 će ih rezati i tako onemogućiti da virus iskoristi bakteriju za vlastito razmnožavanje.
Znanstvenici su isti mehanizam upotrijebili za izrezivanje dijelova DNA, izbacivanje neželjenih i ubacivanje željenih gena. Za sada je metoda našla važnu primjenu u stvaranju GMO-a s poželjnim svojstvima, no sve više se nastoji koristiti i u liječenju. Stručnjaci smatraju da bi se u budućnosti njome čak mogle stvarati dizajnirane bebe sa željenim svojstvima kao što su boja kose ili možda čak povećanim kognitivnim sposobnostima. No, budući da se inteligencija temelji na cijelom mnoštvu gena, a ne samo na jednom ili nekoliko, ovo drugo je za sada još samo znanstvena fantastika.
Kina pokreće istragu
Kineski zakoni za sada još uvijek ne dozvoljavaju gensko modificiranje djece, mada se predviđa da bi se postojeća ograničenja u budućnosti mogla olabaviti. Zdravstvene vlasti i članovi etičkog povjerenstva te zemlje stoga su pokrenuli istragu o cijelom slučaju. Izrazili su "veliku zabrinutost" ovom viješću i naredili pokrajinskim vlastima da "smjesta provedu istragu i razjasne cijeli slučaj".
"Moramo biti odgovorni prema zdravlju ljudi i djelovat ćemo u skladu sa zakonom", priopćilo je Nacionalno zdravstveno povjerenstvo.