Središnji živčani sustav sastoji se od sive i bijele tvari (slika dolje). Na površini mozga nalazi se siva tvar sastavljena od živčanih stanica između kojih je potporno tkivo. U središnjem dijelu mozga je bijela tvar izgrađena od živčanih vlakana što izlaze iz živčanih stanica sive tvari.
Siva tvar ima sivkastu, odnosno tamniju boju zbog visoke koncentracije živčanih stanica koje upravljaju značajnim funkcijama; poput govora, učenja, kretanja i slično. Različita područja mozga odgovorna su za različite funkcije, a siva tvar ima značajnu ulogu u svim aspektima ljudskog života.
Bijela se tvar, s druge strane, uglavnom sastoji od živčanih vlakana (aksoni) koji povezuju moždane stanice i olakšavaju komunikaciju s ostatkom tijela.
"Ne znamo što to znači. Samo znamo da se nešto događa"
S obzirom na važniju ulogu sive tvari, znanstvenici su se tijekom istraživanja uglavnom fokusirali na "sivo" područje mozga i nisu se toliko bavili bijelom tvari. Novo istraživanje pokazuje da bismo ipak trebali obratiti malo više pozornosti na "bijeli dio" našeg moždanog aparata.
Znanstvenici sa Sveučilišta Vanderbilt u SAD-u su putem funkcionalne magnetske rezonancije (fMRI) promatrali promjene u bijeloj tvari ispitanika dok su oni izvršavali jednostavne zadatke poput pomicanja prstiju.
U bijeloj tvari su primijetili jasno povećanje signala ovisnih o razini kisika u krvi (engl. blood oxygenation-level dependent, BOLD) što ukazuje na povećanu moždanu aktivnost tijekom obavljanja zadataka. To je važna spoznaja, čak i ako za sada ne znamo što se točno tamo događa.
"Ne znamo što to znači. Samo znamo da se nešto događa. U bijeloj tvari postoji snažan signal", rekao je biomedicinski inženjer Kurt Schilling, a prenosi Science Alert. Povećanje razine BOLD signala u sivoj tvari znači veći protok krvi i oksigenaciju mozga. Isti mehanizam bi mogao vrijediti i za bijelu tvar.
Važna funkcija bijele tvari
Treba napomenuti da i bijela tvar ima važnu funkciju. Mada se ona uglavnom temelji na povezivanju, u slučaju da dođe do prekida veze mogu nastati razni poremećaji poput epilepsije ili multiple skleroze.
Znanstvenici stoga smatraju da bi bilo dobro provesti detaljnija istraživanja naravi ovih signala, posebice u kontekstu zdravstvenih problema kao što je Alzheimerova bolest. "25 ili 30 godina smo zanemarivali drugu polovicu mozga", smatra Schilling.
Istraživanje naziva Whole-brain, gray, and white matter time-locked functional signal changes with simple tasks and model-free analysis objavljeno je u časopisu PNAS.