Poziv s platforme Halo, inspektore na suzdržanu potrošnju u kafićima i restoranima iz ugostiteljskih udruženja komentiraju razumljivim, navodeći da i ugostitelji trpe visoke ulazne troškove i cijene te važnim drže pronalazak rješenja u interesu građana i održivosti poslovanja.
Udruženje HGK: Cijene ugostitelja prate ulazne troškove
Komentirajući na upit Hine poziv da se građani zbog visokih cijena u ovaj petak suzdrže i od odlazaka u kafiće i restorane, predsjednica Udruženja ugostiteljskih djelatnosti Hrvatske gospodarske komore (HGK) Jelena Tabak kaže da cijene ugostitelja prate ulazne troškove jer su oni karika na kraju lanca.
"Kako su rasle cijene ulaznih parametara, tako su regulirane i cijene proizvoda. Ugostiteljski proizvod ne predstavlja nužnost, svaki građanin može birati u skladu sa svojim mogućnostima", kaže Tabak. Poručuje i da ugostitelji posluju u skladu sa situacijom te će se, kao i uvijek, prilagođavati tržištu.
Ceh HOK-a: Važno pronaći rješenja i za građene i poslovanje
Nešto konkretniji su iz Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske obrtničke komore (HOK), iz kojega za Hinu kažu da poziv na bojkot razumiju kao reakciju građana na rast cijena, koji se osjeti u svim segmentima života, pa i ugostiteljstvu.
"Ceh ugostitelja HOK-a je i ranije zbog visokih i uvećanih cijena isticao da su ugostitelji u istom rangu kao i potrošači - ovisni o cijenama koje kreira trgovina. Ugostiteljstvo je ključni dio lokalnih zajednica i turističke ponude Hrvatske te važan dio domaćeg gospodarstva, pa je važno pronaći rješenja koja će balansirati između interesa građana i održivosti poslovanja", kaže predsjednik Ceha HOK-a Hrvoje Margan.
Ugostitelji su, dodaje, direktno ovisni o cijenama hrane i ostalih namirnica jer su ti troškovi osnovni dio njihovog poslovanja i ključni za formiranje cijena usluga, a svako povećanje cijena sirovina, poput mesa, povrća, mliječnih proizvoda ili pića, direktno utječe na njihove ukupne troškove.
Primjerice, samo u zadnje dvije godine cijene sirove kave na svjetskom tržištu značajno su porasle, odnosno prema podacima iz prosinca 2024., za 100, pa i do 130 posto u odnosu na kraj 2023., što je rezultat "kombinacije faktora", od klimatskih promjena koje su negativno utjecale na prinose u ključnim zemljama proizvođačima, do logističkih problema i povećanih troškova transporta i energenata.
To je sve dovelo i do, primjerice, poskupljenja kave u ugostiteljskim objektima, čija je konzumacija u Hrvatskoj jako popularna.
Margan: Relativno niska profitna marža
Margan tvrdi da je profitna marža u ugostiteljstvu često relativno niska, pa ugostitelji nemaju puno prostora za apsorbiranje povećanja ostalih cijena bez prilagodbe svojih, no i tu je prostor za povećanje cijena relativno mali.
Postoje i regionalne razlike u dijelovima Hrvatske, koje se, primjerice, vide i u najmu ugostiteljskih terasa na parkirnim mjestima, za što su u Zagrebu naknade od početka 2023. porasle za 450 posto u odnosu na prijašnje te do ukupno 900 posto u 2024., što također utječe na cijene ugostiteljstva, kao i porast plaća.
Prema Fininim podacima, prosječna neto plaća u ugostiteljstvu i turizmu u 2022. iznosila je 911 eura i bila za 10.6 posto viša nego 2021., dok je u 2023. prosječna mjesečna neto plaća u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane iznosila 1097 eura ili 21 posto više nego 2022. godine.
Na pitanje očekuju li ugostitelji da će se građani suzdržati od odlaska u kafiće, restorane, barove, objekte brze prehrane, cateringa itd. s obzirom na rast cijena, kaže da su ugostitelji itekako svjesni da rast cijena utječe na navike građana - svojih gostiju, a posebno kod onih s nižim primanjima.
Ipak, smatraju da većina građana i dalje preferira povremeni odlazak u ugostiteljske objekte, iako možda rjeđe ili uz ograničenje potrošnje, što se dijelom kod nekih ugostitelja pokazalo i na dan prvog bojkota trgovina, 24. siječnja, s time da su "veće posljedice osjetili u objektima u urbanim sredinama, gdje je bojkot bio više medijski promoviran".
"Svaki bojkot negativno utječe na poslovanje, posebno u sektoru koji se još oporavlja od teške pandemijske krize. Malim poduzetnicima bojkot šteti više nego velikima jer oni nemaju financijsku rezervu ni resurse kao veliki i često ovise o redovnom dnevnom prometu kako bi pokrili osnovne troškove, poput plaća, najma i režija. Mali zbog ograničenih resursa brže osjete posljedice pada prometa, čak i na kraći rok, a gubitak prometa nekoliko dana može dovesti i do otpuštanja radnika, pa i zatvaranja poslovanja", kaže Margan.
Udruženje Zagreba: I nama je u interesu da ulazne cijene budu niže
Predsjednik Udruženja ugostitelja Zagreba Franz Letica također smatra poziv na bojkot razumljivim potezom jer su građani, uključujući i ugostitelje, suočeni s visokim cijenama.
"Kao potrošači, a zasigurno smo i jedni od najvećih, podržavamo inicijativu čiji je cilj smanjenje troškova života. I nama je u interesu da ulazne cijene budu niže, što bi omogućilo i pristupačnije cijene za naše goste", poručuje Letica.