U RAZVOJ otoka hrvatski državni i javni sektor u protekle je dvije godine uložio više od pet milijardi kuna, mahom nepovratnog novca, pokazuju izvješća o učincima provedbe Zakona o otocima u 2018. i 2019. godini.
U razvoj otoka svake se godine ulaže više. Tako je 2018. uloženo nešto više od dvije milijarde kuna, za petinu više nego godinu prije, a prošle je pak uloženo gotovo 900 milijuna kuna više nego pretprošle godine.
U obje izvještajne godine najviše je novca prema otocima usmjereno preko Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, ukupno 1,3 milijarde kuna.
Preko njegove Uprave za otoke, iz državnog je proračuna u održivi razvoj otoka uloženo 112 milijuna kuna pretprošle godine i 92 milijuna kuna prošle godine. Rekorder po broju projekata, čak 70, pretprošle je godine bila Korčula.
Promatrano kroz županije, najviše novca u protekle dvije godine uloženo je u projekte otoka Primorsko-goranske i Splitsko-dalmatinske županije, te Dubrovačko-neretvanske i Zadarske županije.
Ulagalo se u kapitalne projekte, poticali su se otočni javni cestovni prijevoz, vodoopskrba i gospodarstvo. Za poticanje toga gospodarstva u 2018. uloženo je osam milijuna kuna, godinu poslije milijun kuna više, u 2018. pravo na potporu male vrijednosti ostvarilo je 218 otočnih poslodavca za 2290 djelatnika, a prošle godine njih 251 za 3275 djelatnika.
Županije u svoje otoke uložile 195 milijuna kuna
Otoke ima sedam županija, Istarska, Primorsko-goranska, Ličko-senjska, Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska, a same su u njihov razvoj u dvije godine uložile 195 milijuna kuna.
Država je za subvencioniranje javnog otočnog cestovnog prijevoza u dvije izvještajne godine izdvojila 63,5 milijuna kuna. Besplatni prijevoz učenika, studenata, umirovljenika i osoba starijih od 65 godina te osoba s invaliditetom kojima nadoknađuje troškove vlastitog prijevoza država jamči na 17 otoka: Krku, Cresu, Lošinju, Pagu, Rabu, Ugljanu, Pašmanu, Dugom otoku, Ižu, Braču, Hvaru, Visu, Šolti, Korčuli, Mljetu, Šipanu i Lastovu te na poluotoku Pelješcu.
Za subvencioniranje cijene vode na otocima u dvije godine izdvojeno je 20-ak milijuna kuna.
Znatna svota, 627 milijuna kuna u obje godine, izdvojena je za Agenciju za obalni linijski pomorski promet, to jest za povezivanje otoka s kopnom i otoka međusobno kako bi se poboljšali uvjeti života na njima i povećala konkurentnosti otočnoga gospodarstva.
Od 53 državne linije u ovlasti te agencije lani se održavala 51, i to 24 trajektne, 12 brodskih i 15 brzobrodskih linija. Njima se povezalo 45 stalno ili povremeno nastanjenih hrvatskih otoka, uključujući i poluotok Pelješac.
Važnu ulogu u životu otoka i otočana ima i Jadrolinija, prijevoznik koji je 2018. u svoju flotu uvrstio novi katamaran Jelena, što je investicija vrijedna gotovo 70 milijuna kuna. Jelena može prevesti 403 putnika i osam članova posade i u prvom razdoblju plovi na splitskom području.
Među većim ulagačima u otoke bile su i Hrvatske ceste, tvrtka čija su ulaganja u dvije godine dosegnula gotovo milijardu kuna. U najvažnije projekte ubraja se most kopno - poluotok Pelješac s prilaznim cestama i obilaznicom Stona te projekt most - kopno - otok Čiovo.
U ukupnim ulaganjima od gotovo pet milijardi kuna 575 milijuna čine zajmovi Hrvatske banke za obnovu i razvitak i Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO).