SAD zaustavlja epidemiju pretilosti. Je li to zbog novih lijekova?

U SAD-u, koji je poznat po visokoj stopi pretilosti, posljednjih se godina pojavila neobična, važna promjena. Prvi puta u recentnoj povijesti ondje se od 2023. bilježi pad broja pretilih, a mnogi stručnjaci tu pojavu povezuju s novim lijekovima koji se koriste u liječenju pretilosti i dijabetesa, poput semaglutida i tirzepatida.

Ovi lijekovi, koji su relativno novi na tržištu, pobudili su velik interes zbog učinkovitosti u smanjenju tjelesne težine. No postavlja se pitanje može li se zabilježeni pad pretilosti izravno povezati s upotrebom tih lijekova i postoji li jasna uzročno-posljedična veza između tih dviju pojava.

Povijesni kontekst i izazov pretilosti u SAD-u

Pretilost je u SAD-u već desetljećima velik zdravstveni problem, koji utječe na više od trećine odraslih Amerikanaca. Prema podacima Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), stopa pretilosti stalno raste od 1980-ih. Pretilost je povezana s nizom zdravstvenih problema, uključujući dijabetes tipa 2, bolesti srca, moždani udar, neplodnost, neurološke bolesti i određene vrste raka, što povećava pritisak na zdravstveni sustav i skraćuje očekivani životni vijek.

Stoga nije čudno što je znanstvena zajednica, ali i farmaceutska industrija, intenzivno tražila načine za učinkovito liječenje pretilosti.

Donedavno su intervencije uključivale promjene u prehrani, povećanje fizičke aktivnosti, kognitivno-bihevioralne terapije i u ekstremnim slučajevima kirurgiju smanjenja želuca. No rezultati su bili varijabilni, a dugoročna uspješnost relativno niska. U tom kontekstu dolazak novih lijekova poput semaglutida i tirzepatida izazvao je velik interes i optimizam.

Novi igrači: Semaglutid i tirzepatid

Semaglutid i tirzepatid prvotno su razvijeni za liječenje dijabetesa tipa 2, no danas se sve više koriste i za liječenje pretilosti. Oni povećavaju osjetljivost tijela na inzulin, smanjuju apetit, ubrzavaju i intenziviraju osjećaj sitosti, usporavaju prolazak hrane kroz probavni sustav te posljedično kontroliraju unos hrane i metabolizam.

Što je semaglutid i kako djeluje?

Semaglutid je agonist receptora za glukagonu sličan peptid-1 (GLP-1), a prvi put je odobren za liječenje dijabetesa 2017. pod trgovačkim imenom Ozempic. 2021. pod imenom Wegovy odobren je za liječenje pretilosti kad su klinička ispitivanja pokazala da su pacijenti koji su ga uzimali u prosjeku izgubili 15-20% početne tjelesne težine, što je bio daleko veći rezultat u usporedbi s prijašnjim tretmanima.

Što je tirzepatid i kako djeluje?

Tirzepatid, koji je još noviji lijek, odobren je 2022. pod imenom Mounjaro. Ovaj lijek također djeluje na GLP-1 receptore, ali uz to stimulira i receptore za glukozno ovisni inzulinotropni polipeptid (GIP), čime dodatno poboljšava regulaciju šećera u krvi, inzulinsku osjetljivost i metabolizam masnog tkiva. Studije su pokazale da tirzepatid može dovesti do gubitka težine od 20-25%, što znači da je izuzetno učinkovit.

Porast konzumacije lijekova za pretilost u SAD-u

Prema najnovijim podacima, broj Amerikanaca koji koriste ove lijekove dramatično je porastao posljednjih godina. Procjenjuje se da ih je u 2021. semaglutid koristilo oko 2 milijuna. Zanimljivo je da se broj recepata za semaglutid od 2019. do 2024. povećao čak četiri puta.

Tirzepatid (poznat pod trgovačkim imenima Mounjaro i Zepbound) također je privukao veliku pažnju nakon odobrenja 2022. Tijekom prve godine na tržištu ostvario je prodaju od 5.2 milijarde dolara, a potražnja je bila toliko visoka da je došlo do povremenih nestašica u lancu opskrbe.

Potvrđena učinkovitost, ali oprez u tumačenju uzroka

Rast popularnosti ovih lijekova dobro se poklapa s prvim podacima koji pokazuju stagnaciju, a u nekim regijama čak i pad stope pretilosti u SAD-u. No treba naglasiti da je riječ o relativno novim lijekovima, pa je potrebno još vremena kako bi se utvrdila dugoročna učinkovitost i utjecaj na trajne zdravstvene ishode.

Trenutno je teško utvrditi je li smanjenje pretilosti izravno uzrokovano samo povećanom upotrebom ovih lijekova ili i nekim drugim čimbenicima, no preliminarni podaci pokazuju da bi mogla postojati snažna povezanost.

Farmakološki tretmani vs. tradicionalni pristupi

Iako su lijekovi poput semaglutida i tirzepatida izuzetno učinkoviti, stručnjaci upozoravaju da se pretilost ne može tretirati samo lijekovima. Dugoročno rješenje mora uključivati promjene u načinu života, prehrambenim navikama i povećanju tjelesne aktivnosti.

Lijekovi mogu pomoći u inicijalnom gubitku i održavanju težine, ali su djelotvorniji kad se koriste uz druge strategije, poput promjene prehrane i povećanja fizičke aktivnosti. U protivnom postoji opasnost od tzv. jo-jo efekta, odnosno povratka debljanja nakon završetka tretmana.

Uz to, nije jasno koliko dugo pacijenti moraju uzimati te lijekove kako bi održali smanjenu tjelesnu težinu, a postavlja se i pitanje moguće ovisnosti o njima.

Konačno, ovi lijekovi mogu uzrokovati nuspojave, uključujući mučninu, povraćanje, dijareju, nadutost, opstipaciju, upale žučnjaka i povećan rizik od pankreatitisa, što naglašava potrebu za individualiziranim pristupom liječenju.

Kauzalnost ili slučajnost?

Farmakološki tretmani sigurno imaju značajan potencijal u borbi protiv pretilosti, no trenutačno je preuranjeno donositi konačne zaključke.

Postojeći podaci o padu pretilosti u SAD-u mogu u nekoj mjeri biti povezani s nizom drugih faktora, uključujući veću svijest o zdravlju, bolje informiranje o rizicima pretilosti, promjene u prehrambenim navikama ili napredak u medicinskim intervencijama.

Ana-Marija Liberati Čižmek, internistica, subspecijalistica endokrinologije i dijabetologije iz KB-a Sveti Duh, napominje da su u SAD-u, koji ima manje stroge regulacije, dostupne i druge farmakološke opcije za liječenje pretilosti.

"Tu su još naltrekson-bupropion, orlistat, setmelanotid, fentermin i fentermin-topiramat, a u tijeku su i brojne studije novih izuzetno učinkovitih lijekova poput orfogliprona, danugliprona, oralnog semaglutida, retutrutida, survodutida, mazdutida, pemvidutida, kagrilintida i bimagrumaba, u koje su uključene tisuće pacijenata", kaže Liberati Čižmek.

Dodaje da ne smijemo zaboraviti da "pretilost ima složene uzroke, uključujući genetske, okolišne, bihevioralne i socijalne faktore, pa zahtijeva višedimenzionalan i individualiziran pristup u liječenju, i to pod strogim medicinskim nadzorom".

Lijek tirzepatid uskoro stiže u Hrvatsku

Prema Liberati Čižmek, u Hrvatsku, koja prednjači po pretilosti u EU, tirzepatid koji je u Europi registriran pod imenom Mounjaro stiže krajem studenog 2024.

"Time smo pozicionirani u prvih deset zemalja u Europi koje će dobiti to superiorno oružje za borbu protiv pandemije 21. stoljeća, koje je potvrđeno brojnim studijama i kliničkom praksom", kaže naša sugovornica.