Kameno oruđe pronađeno u Ukrajini najstariji je dokaz ljudske prisutnosti u Europi, rezultati su istraživanja koje su znanstvenici objavili danas. Nova analiza je potvrdila da slojevi sedimentnih stijena koji okružuju kameno oruđe, iskopani na arheološkom nalazištu u Korolevu na zapadu Ukrajine blizu granice s Rumunjskom, datiraju otprije 1,4 milijuna godina.
Dosad se vjerovalo da je najranije naseljeno mjesto u Europi Atapuerca u Španjolskoj nekih 200.000 do 300.000 godina kasnije. Istraživači su rekli da otkrića podupiru hipotezu po kojoj su rani hominini kolonizirali Europu s istoka ili jugoistoka.
"Analiza prikladnosti staništa ukazuje na to da su rani hominini iskorištavali topla međuledena razdoblja da bi se raspršili na više geografske širine i relativno kontinentalna mjesta, poput Koroleva, puno prije tranzicije srednjeg pleistocena", kaže se u studiji objavljenoj u časopisu Nature.
"Među prvima koji je napustio Afriku"
Međunarodni tim je upotrijebio nove metode za analizu slojeva sedimenta oko usitnjenog kamenja iskopanog iz Koroleva sedamdesetih godina prošlog stoljeća, uključujući i metode datiranja ukopa pomoću kozmogenih radionuklida, koji nastaju kada je površina stijene izložena kozmičkim zrakama.
"Naš najraniji predak, Homo erectus bio je prvi među homininima koji je napustio Afriku prije otprilike dva milijuna godina, a krenuo je prema Bliskom istoku, istočnoj Aziji i Europi", rekao je glavni autor istraživanja Roman Garba s Instituta za nuklearnu fiziku Češke akademije znanosti (CAS).
"Radiometrijsko datiranje prve ljudske prisutnosti na nalazištu Korolevo ne samo da popunjava veliku prostornu prazninu između nalazišta Dmanisi u Gruziji i Atapuerce u Španjolskoj, već i potvrđuje hipotezu po kojoj je prvi impuls širenja hominina u Europu došao s istoka ili jugoistoka", kazao je Garba.