U VLADI je u tijeku sastanak užeg kabineta, na kojem se raspravlja o novim mjerama koje će se uvesti u Hrvatskoj. Nakon što mjere budu usklađene, one će se poslati županima na razmatranje.
>> Nove mjere od subote. Restorani i kafići zatvoreni do Badnjaka, hoteli otvoreni
Kako je doznao Index, nove stroge mjere na snagu stupaju od petka u ponoć, a trajat će sve do Badnjaka. Što se tiče novih mjera, išlo bi se u kompletno zatvaranje kafića, dok će restoranima i slastičarnicama biti omogućena dostava.
Hoteli, bi trebali, kako doznajemo, ostati otvoreni, a njihovi će restorani moći raditi, no isključivo za goste hotela. Trgovine bi radile kao i do sada, no provodila bi se jača kontrola toga je li broj ljudi u njima u skladu s propisanim po kvadratnom metru.
U novom setu mjera išlo bi se i na smanjivanje broja putnika u javnom prijevozu, a epidemiolozi zagovaraju da to bude oko 25 posto ukupnog kapaciteta sredstva javnog prijevoza. Što se tiče škola, zasad se ne bi kompletno prebacila nastava na online, već će se i dalje raditi u školama. Srednje bi škole mogle djelomično prijeći na online nastavu, a fakulteti uglavnom već rade na taj način.
Nakon sastanka užeg kabineta vlade premijer Plenković se obratio javnosti. Nakon izjave Plenković se vratio u vladu gdje se i dalje raspravlja o mjerama. Nove restriktivne mjere bit će predstavljene sutra na vladi.
>> OBRAĆANJE PLENKOVIĆA I MINISTARA
Plenković se nakon sastanka Nacionalnog tima za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji osvrnuo na statistiku u ovoj godini istaknuvši da je zabilježen pad broja počinitelja nasilja u obitelji za 10 posto, a istodobno imamo porast broja kaznenih djela nasilja u obitelji za 43,4 posto.
Popunjenost skloništa trenutno na razini 45 posto
"To znači da se obistinilo upravo ono što smo htjeli s promjenama zakonskog okvira. Puno je više prijava za kaznena djela nego za djela kvalificirana kao prekršaji", rekao je Plenković pohvalivši napore policije da se zaštita žrtava jača kroz kazneno-pravnu reakciju.
Što se tiče popunjenosti skloništa za žrtve nasilja, rekao je da smo u maksimalno bili na 71 posto ukupnog kapaciteta, a trenutno smo na razini 45 posto, odnosno na 136 od ukupno 302 mjesta koja su na raspolaganju.
"To je preveliki broj za društvo koje je protiv nasilja", ocijenio je premijer.
Istaknuo je da zasad u epidemiji koronavirusa ipak ne možemo konstatirati, suprotno nekim međunarodnim podacima, da je došlo do porasta nasilja nad ženama i u obitelji.
Poručio je da postoji snažna politička volja da Vlada nastavi borbu protiv nasilja nad ženama i najavio da će biti organizirane sigurne kuće i u svih šest županija koje ih dosad nisu imale.
Naveo je da su Požeško-slavonska i Dubrovačko-neretvanska županija već u proceduri, a razgovarao je sa ličko-senjskim i krapinsko-zagorskim županima, koji ga uvjeravaju da će do kraja prosinca riješiti tehnička pitanja koja su ih usporila u podnošenju prijave.
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović rekao je da su na temelju razgovora s udrugama, inicijativama i relevatnim ljudima iz sustava pripremili nekoliko ključnih poteza.
Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela i prekršaja
Od danas je u funkciji Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela i prekršaja s telefonskim brojem 116006, koji će raditi 0-24 sata, sedam dana u tjednu, blagdanima i praznicima.
Besplatna linija žrtvama pruža psihološku pomoć i savjetovanje te posreduje u ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć i zdravstvenu zaštitu.
Osiguravanjem besplatnog telefona Hrvatska je, kaže Aladrović, postala peta europska država koja je uvela besplatan standardizirani broj za pružanje podrške žrtvama i svjedocima.
Danas će biti potpisana i uručena dva ugovora za sigurne kuće u Koprivničko-križevačkoj i Virovitičko- podravskoj županiji, u kojima sada postoje privremena skloništa.
Također, Vlada će dodijeliti tri milijuna kuna za 20 udruga koje svojim djelovanjem aktivno rade na sprečavanju obiteljskog nasilja, pomažu ženama i djeci u osnaživanju i pružaju različite usluge i pomoći.
U pripremi je i medijska kampanja osvještavanja javnosti o problematici nasilja u obitelji, a krenut će početkom iduće godine.
Izmjenama zakona pooštreno kažnjavanje
Aladrović je istaknuo da su to prvi koraci koji se nastavljaju na prošlogodišnje unapređenje kaznenog i prekršajnog zakonodavstva kroz izmjene Kaznenog zakona, Zakona o kaznenom postupku i Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
Izmjenama je značajno pooštreno kažnjavanje te omogućeno brže i učinkovitije procesuiranja počinitelja kaznenog djela nasilja nad ženama, djecom i obitelji.
Ministar je najavio da će se u idućoj godini fokus usmjeriti na bolju kontrolu sustava, što je ključno za povjerenje žrtava upozorivši kako odgovornost za nasilje dijeli cijelo društvo.
"Svatko tko sumnja na obiteljsko nasilje dužan je to i prijaviti. Na taj način ćemo spriječiti daljnja zlostavljanja, a potom i potencijalno spasiti nečiji život. Dosta je bilo pokrivanja ušiju, zatvaranja vrata i spuštanja zavjesa, nasilje u obitelji nije privatna stvar", poručio je.
Aladrović o mjerama
Aladrović je rekao da će svaka nova epidemiološka mjera imati i ekonomsku protumjeru, a svojevrsno obeštećenje gospodarstvu predstavit će se uskoro.
"Do sada smo pokazali da se znamo kompenzacijskim ekonomskim mjerama nositi s pandemijom", poručio je ministar Aladrović u izjavi medijima najavivši da će s novim epidemiološkim mjerama koje će se donijeti zbog pogoršane epidemiološke situacije, Vlada predstaviti i ekonomske protumjere.
Istaknuo je da je Vlada svjesna "neizvjesnosti" kod ekonomskih subjekata, posebice onih u uslužnom sektoru zbog pogoršane epidemiološke situacije i najave novih mjera. Poručio je da će Vlada pomoći svim subjektima koji se nađu u nepovoljnoj situaciji i najavio je da će se nove ekonomske protumjere objaviti ovih dana, nakon finaliziranja novih epidemioloških mjera.
"Svaka epidemiološka mjera imat će i ekonomsku protumjeru, tako postupamo od prvog dana ove epidemije", ustvrdio je ministar Aladrović.
Upitan je li Vlada spremna vlasnicima noćnih klubova isplatiti traženo obeštećenje zbog zatvaranja tih objekata, Aladrović je kazao da ekonomija ne može izdržati njihove zahtjeve "koji idu u kontekstu određenog postotka prihoda prošle godine".
"Ovisi kako gledate obeštećenje, i dosadašnje mjere se mogu smatrati obeštećenjem, one i jesu bile obeštećenje", kazao je.
Aladrović je ponovio da je Vlada kroz ekonomske protumjere dosad uložila od 7,5 milijardi kuna u ekonomiju uz niz drugih ekonomskih mjera, te da se tu radi obeštećenju onih koji zbog objektivnih razloga nisu mogli raditi.
Malenica o mjerama
Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica izjavio je u srijedu da će do kraja tjedna nadopuniti uputu o radu državne uprave u uvjetima epidemije koronavirusa, pri čemu će čelnici tijela odlučivati o radu od kuće i nastavku redovnog rada tijela državne uprave.
"Uputa već sada postoji, od 2. studenog, i daje mogućnost čelniku tijela da uz određene uvjete odredi i rad od kuće. Mi ćemo, nadam se, do kraja tjedna tu uputu nadopuniti", rekao je Malenica nakon sastanka Nacionalnog tima za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i u obitelji.
Cilj je upute i svih mjera da smanjimo mogućnost širenja zaraze u tijelima državne uprave i osiguramo redovni rad tijela državne uprave. Nadam se da ćemo do kraja tjedna izaći s uputom koja će detaljnije propisati dodatne mjere, kazao je Malenica.
Naglašava kako će kroz uputu čelnici tijela državne uprave organizirati posao onako kako smatraju da je nužno da bi se osiguralo redovito obavljanje poslova i zaštita državnih i javnih službenika.
Na pitanje hoće li se tim zaposlenicima osigurati informatička oprema i internet, ministar odgovara - zasigurno.
"Kada se pojedini čelnik tijela odluči za rad od kuće pojedinih službenika, onda je dužan osigurati određene uvjete. Ne mora se nužno svakom službeniku osigurati propisna informatička oprema, dakle može koristiti i svoju, isto tako može koristiti i druge metode i načine rada od kuće", kaže Malenica.