U Zagrebu simpozij u povodu 20. godišnjice smrti filozofa Danka Grlića

Međunarodni simpozij u povodu 20. godišnjice smrti hrvatskog filozofa Danka Grlića (1923.1984.) počeo je jutros na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Skupu, koji se održava u organizaciji Katedre za estetiku Filozofskog fakulteta, nazočni su članovi obitelji, prijatelji i suradnici.

Uvodni od osam predviđenih referata filozofa iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Slovnije podnio je prof. dr. Milivoj Solar iz Zagreba koji je nakon rasprave o moći i nemoći estetičkog uma zaključio: Grlićeva golema produkcija i erudicija bile su izraz onoga što se zove ukus, a njegov smisao za humor bio je izraz konstitutivne ironije.

Prethodno, Solar je ukusu kao estetskoj kategoriji suprotstavio prevladavajuću modu kao izraz lošeg ukusa. Ako vam se sviđa danas jedno, a sutra drugo, ne sviđa vam se ništa, kazao je i dodao da se u takvim uvjetima kritika pretvara u apologiju.

Grlićeva supruga Eva (1920.) govorila je o Danku i njihovu zajedničkom životu. Izrazila je zadovoljstvo skupom i dometnula: "Danko je toliko napisao da ga nije lako zaboraviti".

Izdvojila je sudbonosni događaj kada su Danka kao šefa Narodnog lista 28. lipnja 1948. pozvali da pročita "neobičnu i dugu teleprintersku poruku". U njoj je bila sadržana rezolucija Informbiroa, a u drugoj poslije nje odgovor Jugoslavije. "To je bila prva naša spoznaja o sukobima sa Sovjetskim Savezom, za koji smo vezali svu našu budućnost i sve naše ideje", kazala je.

Eva Grlić opisala je tadašnji šok supružnika i kazala: "Taj državni akt držali smo osobnom stvari". Danko nije prihvaćao rezoluciju, ali je smatrao da da su u pravu kada kažu da nema dovoljno demokracije u partiji. Nakon toga dobio je tri mjeseca Golog otoka koji je tada bio pravi pakao, rekla je Eva Grlić.

Danko Grlić (Gračanica, BiH 18. IX. 1923. - Zagreb, 1. III. 1984.) diplomirao je filozofiju 1955. te doktorirao 1969. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, na kojemu je najduže radio kao profesor filozofije. Bavio se estetikom unutar koje je razvijao antidogmatski marksistički pristup. Napisao je dvadesetak knjiga i oko 500 časopisnih i novinskih radova. Jedan je od pokretača i urednika časopisa "Praxis"

(Hina) xiluc ymć

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.