Odgojno-obrazovni djelatnici pod sve većim su pritiskom ponajviše roditelja, ali i nadležnih institucija, o čemu svjedoči i porast prijava na njihov rad Agenciji za odgoj i obrazovanje, kojih je preklani bilo 607, lani 718, a od početka ove godine do prošlog tjedna 758.
Učitelji, nastavnici i profesori najviše se žale na pritiske roditelja zbog ocjena, ali i zbog zabilješki vezanih uz ponašanje učenika. Osim pritiska roditelja, nastavnici se osjećaju i pod pritiskom Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih (MZOM) te Agencije za odgoj i obrazovanje (AZOO), kojima se roditelji žale na ocjene ili zabilješke.
"Pritisci i napadi na nas učitelje u većini slučajeva vezani su uz ocjene, bilo iz usmene ili pisane provjere znanja ili konačne, zaključne ocjene, čak i ocjene vladanja. Radim u maloj sredini i moram priznati kako sam nemali broj puta doživjela posjete roditelja i na kućna vrata", rekla je za Hinu članica grupe Školska zbornica, koja okuplja više od 20 tisuća članova.
Dodala je da ima roditelja koji prijavljuju učitelje za svaku bilješku u e-imenik, bila ona formativno vrednovanje ili pak zabilješka o nenapisanoj zadaći. Ostali članovi grupe Školska zbornica imaju slična iskustva i dodaju da roditelji često ne napadaju niti pritišću nastavnike izravno, nego ih prijavljuju Ministarstvu, AZOO-u, pa i školskim liječnicima.
Kako su rekli, svi ti pritisci ostavljaju velike posljedice na njihov rad jer za svaku prijavu učitelj se treba očitovati, gubi energiju, ali i volju za napredak u radu jer pola radnog dana provede opravdavajući se za određenu ocjenu ili bilješku.
Također iz Školske zbornice kažu da predstavnici spomenutih institucija kada dođu u školu traže neku tehničku grešku na temelju koje će kazniti nastavnika te da ih takav tretman od AZOO-a i MZOM-a ometa u radu jer se nakon intervencija boje objektivno ocjenjivati. Kažu da mnogi prosvjetni djelatnici imaju dojam da bi im bilo lakše svima pokloniti ocjene kako bi izbjegli stres i pritiske roditelja i nadležnih.
Nastavnici smatraju da bi ih institucije trebale više štititi
"Smatramo da bi MZOM, AZOO i Prosvjetna inspekcija trebali učiniti više po pitanju popravljanja društvenog statusa prosvjetnih djelatnika i vraćanja autonomije učiteljima jer na ovakav način oni podržavaju roditelje, a nama odgojno-obrazovnim djelatnicima su maćeha", rekli su iz Školske zbornice.
Iz AZOO-a su Hini rekli da izlaze na teren po prijavama i provode po propisima stručno-savjetodavni posjet školi ili stručno-pedagoški nadzor rada djelatnika na čiji su rad dobili pritužbu. Nadzori se provode na temelju podnesaka roditelja i učenika, dijelom anonimnih zbog zaštite identiteta, podnesaka ravnatelja, učitelja/nastavnika i stručnih suradnika.
"Od početka 2024. godine do danas Agencija za odgoj i obrazovanje zaprimila je 758 podnesaka. Od ukupnog broja zaprimljenih podnesaka, njih 419 savjetnici Agencije riješili su provođenjem stručno-savjetodavne pomoći, a 339 podneska riješena su tako da su savjetnici proveli stručno-pedagoški nadzor rada", rekli su iz AZOO-a.
Usporedbe radi, 2022. bilo je 607 podnesaka, od čega 317 stručno-savjetodavnih i 290 stručno-pedagoških nadzora. Lani ih je ukupno bilo 718, od toga 457 stručno-savjetodavni posjet i 261 stručno-pedagoški nadzor.
Pritisci roditelja i učenika
Predsjednica Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske (NSZSŠH) Nada Lovrić rekla je da od svojih članova dobivaju različite pritužbe na pritiske kojima su izloženi.
"Uglavnom se radi o pritiscima roditelja (verbalna agresija), nešto učenika (prijetnja), a nažalost imamo i prijava protiv savjetnika AZOO-a gdje smo svjedoci da savjetnici vrše pritisak za izmjenom ocjena zbog minornih formalnih razloga (npr. propusta u vođenju bilješke o ocjeni), a ne stvarnih razloga (propusta u radu nastavnika)", rekla je.
Lovrić kaže da ima i drastičnijih slučajeva, tako trenutačno NSZSŠH vodi sudske sporove za zaštitu članice kojoj je učenik prijetio ubojstvom jer mu nije dopustila korištenje mobitela za vrijeme nastave te spor zbog pritisaka roditelja i grubog kršenja autonomije nastavnika.
"Nažalost, živimo u vremenima narušenog povjerenja u sve autoritete, pa i u autoritet nastavnika i škole kao institucije", kaže predsjednica sindikata. Premda su prosvjetni djelatnici 2019. dobili status službenih osoba, kažu da im taj status ne znači puno jer se uglavnom suočavaju s pritiscima, a ne napadima.
"Sustav bi trebao pomiriti roditelje i nastavnike"
Izvršna direktorica Foruma za slobodu odgoja Ana Munivrana smatra da ne bi trebalo a priori očekivati da u školama nema sukoba, već bi dio sukoba trebalo prihvatiti kao normalan dio odnosa i suživota škola i roditelja. Svakako bi trebalo težiti tome da i roditelji budu zadovoljni, kao i učitelji.
"Postoje istraživanja koja su se bavila upravo ovom temom (Maleš, Miljević-Riđički, Vizek Vidović), a povodi sukoba o kojima najčešće slušamo 'na terenu', u suradnji sa školama su obično ocjene koje nisu kakve bi 'trebale biti', zabilješke o ponašanju učenika, problemi u ponašanju, neslaganja oko školskih pravila ili procedura, kao i poteškoće djeteta zbog kojih bi roditelji trebali poduzeti intervencije", kaže Munivrana dodajući da su u novije vrijeme prisutni i vrijednosni sukobi te da se roditelji počinju miješati čak i u školski kurikulum, ako se poučavaju činjenice s kojima se ne slažu.
Napominjući da se vremena mijenjaju te da danas djeca i roditelji na puno načina nisu više što su bili prije 100, 50, 20, pa ni prije 10 godina, Munivrana ističe kako je vrijeme da sustav donekle prati i ove promjene i potrebe.
"Očekujemo u skorijoj budućnosti i novi Zakon o odgoju i obrazovanju što je izvrsna prilika da se na drugačiji način uredi sustav odgoja i obrazovanja, kao i odnos između ključnih dionika vodeći se dobrobiti učenika, podrškom kvalitetnim učiteljima te vrijednostima demokracije, poštivanja ljudskih prava, uključivosti, ravnopravnosti, vladavine prava i suradnje. Vrijeme je da se ozbiljno zapitamo kako sustav učiniti boljim za djecu, privlačnijim za zaposlenike i manje stresnim za roditelje", zaključila je Munivrana.