MINISTARSTVO turizma za 2019. predlaže povećanje boravišne pristojbe, čime će ona u glavnoj sezoni porasti s ovogodišnjih 8 kuna po osobi i noćenju na 10 kuna.
Prema prijedlogu Ministarstva turizma, koje je do 21. srpnja na javnoj raspravi putem e-savjetovanja, iduće bi godine boravišna pristojba za noćenje u smještajnim objektima u kojima se ta pristojba plaća po noćenju, osim u kampovima, trebala poskupjeti za 25 posto u odnosu na iznos u ovoj godini.
Po tome bi iznos te pristojbe u turističkom mjestu A razreda u glavnom ljetnom dijelu sezone u hotelima i sličnom smještaju porastao s 8 na 10 kuna, čime Hrvatska, kako stoji u obrazloženju prijedloga u javnoj raspravi, još uvijek ima najmanji iznos u odnosu na konkurente zemlje. Navodi se da je primjerice u Španjolskoj ta pristojba po danu od 0,45 do 2,50 eura (Barcelona), u Italiji od 0,20 do 7 eura, u Portugalu od 1 do 2 eura, u Austriji od 0,15 do 3 eura, u Grčkoj 0,50 do 4 eura, u Sloveniji 2,5 eura itd.
U glavnoj sezoni boravišna bi pristojba trebala iduće godine u A razredu mjesta biti skuplja i u pred i posezoni, odnosno porasti sa 6 na 8 kuna te s 5 na 7 kuna, a porasti se predviđaju i za turistička mjesta B, C i D razreda, i to sa 7, 5,50 i 4,50 kuna, na 9, 7 i 5 kuna u glavnoj sezoni, a u pred i posezoni s ovogodišnjih 5, 4 i 3 kune na 7, 5 i 4 kune.
U kampovima iste cijene
U kampovima bi boravišna pristojba u 2019. trebala ostati na ovogodišnjoj razini, od primjerice 8 kuna po noćenju u glavnoj sezoni u mjestu A razreda itd.
Boravišni paušal za domaćinstva koja pružaju usluge smještaja, kao i za OPG-ove koji se bave turizmom, u 2019. u A razredu mjesta iznosio bi 345 kuna po krevetu i kamp jedinici, u B razredu 293,25 kuna, u C razredu mjesta 241,50 kuna, a u D i ostalim nerazvrstanim mjestima 172,50 kuna.
"Predlažemo povećanje iznosa boravišne pristojbe za osobe koje pružaju ugostiteljske usluge smještaja u domaćinstvu i na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu za 15 posto, a visina paušala boravišne za taj segment pružanja smještajnih ugostiteljskih usluga nije se mijenjala od 2005.", napominju iz Ministarstva turizma u prijedlogu tog povećanja.
S druge strane, iznosi boravišne pristojbe za vlasnike kuća ili stanova za odmor u 2019. se ne mijenja, pa bi i dalje mogli plaćati tu pristojbu paušalno. Ovisno o broju članova i razredu turističkog mjesta, ona se kreće od najmanjih 30 do najviših 60 kuna po osobi za dva člana, te za svakog idućeg člana po osobi od 12 do 25 kuna.
Za vlasnike ili korisnike plovila i za sve osobe koje noće na tom plovilu (nautičari) u prijedlogu za 2019. izvršeno je pak korekcija u odnosu na uredbu za 2018., i to tako da su, kako kažu iz Ministarstva, smanjeni određeni iznosi paušala boravišne pristojbe.
"Prihvatili smo zahtjeve i nautičara i luka nautičkog turizma, kao i drugih dionika nautičkog sektora, te se predlaže smanjenje paušala boravišne pristojbe za nautičare i uvodi mogućnost plaćanja paušala boravišne pristojbe za nautičare za kraće vremensko razdoblje, tj. za 3 dana, kao i mogućnost plaćanja osim u lučkim kapetanijama i u lukama nautičkog turizma", ističu iz Ministarstva.
Za nautičare je naime prošle godine u uredbi za ovu godinu znatno poskupjela boravišna pristojba u odnosu na prethodne godine, a mada je bilo želja za većim povećanjima i ostalih iznosa boravišne za 2018., od toga se odustalo, jer su se tome protivili iz strukovnih udruga i drugi u sektoru, tražeći da se to cjelovito uredi u sklopu izmjena zakona o toj pristojbi. Došlo je tek do malog povećanja sa 7 na 8 kuna u glavnoj sezoni za ovu godinu, što je bilo prvo povećanje nakon više od 15 godina, a sada se za 2019. predlažu i veća povećanja, no i dalje bez izmjena zakona.
Uredbu o visini boravišne pristojbe za 2019. nakon javne rasprave Ministarstvo turizma šalje na vladu, koja za prihvaćanje ima zakonski rok u prvom dijelu tekuće godine za iduću godinu, ali se zadnjih pet-šest godina obično donosila krajem srpnja ili početkom kolovoza. Tako je lani donesena na svečanoj sjednici vlade u Kninu.
Inače, boravišna pristojba je jedan do najizdašnijih prihoda turističkih zajednica i Hrvatske turističke zajednice (HTZ), od koje je u 2017., po podacima Fine, prikupljeno 464 milijuna kuna, i to najvećim dijelom u sedam primorskih županija. Taj se novac raspodjeljuje Crvenom križu, HTZ-u, turističkoj zajednici županije i općini ili gradu u određenim postocima.