Ne tako davno mladi ukrajinski operater dronova, ratnog nadimka Darwin, mogao gotovo nesmetano uništavati ruske tenkove i oklopna vozila. Prije nešto više od šest mjeseci Darwin je postigao osobni rekord tako što je sam uništio ili oštetio devet borbenih vozila u jednom danu. Ali to se više ne događa.
Posljednjih mjeseci Rusi su postali vještiji u elektroničkom ometanju dronova kojima je Darwinova bojna prije upravljala s tako razornim učincima duž bojišnice oko Kupjanska u sjeveroistočnoj Ukrajini. Darwin smatra da je jedan od glavnih razloga to što je Ukrajina u defenzivi ne samo oko Kupjanska već i duž većeg dijela cijele bojišnice, piše The Telegraph.
Mračna realnost
Kupjansk je nekoć bio snažan simbol sposobnosti Kijeva da trijumfira, ali sada je postao simbol mračnije realnosti koju će Trumpova administracija isticati kao na opravdanje za pregovore o prekidu vatre. Nema sumnje - nakon što je postignut dogovor u Gazi - Ukrajina će postati glavni vanjskopolitički fokus Donalda Trumpa ove godine.
Američki predsjednik već je jasno dao do znanja da namjerava pregovarati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i da bi u nastojanju sklapanja mira mogao ograničiti pomoć Kijevu. Osjećajući da se stvari možda kreću u njegovom smjeru, Putin je nekoliko sati prije Trumpove inauguracije naznačio da je otvoren za dijalog o Ukrajini.
Na pragu neizvjesne nove ere u kojoj će potpora SAD-a vjerojatno biti više kontingentna i transakcijska nego u prošlosti, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski možda će imati problema s uvjeravanjem Trumpa da Ukrajina još uvijek može vojno pobijediti. Posljednjih mjeseci ruske su snage polako, ali nemilosrdno prodirale sve dublje u ukrajinski teritorij. Utvrđeni gradovi na prvoj liniji, kao što je Kupjansk, ilustracija su izazova s kojima se suočava ukrajinska vojska.
Oslobađanje Kupjanska, strateškog željezničkog čvorišta, bio je značajan trenutak u iznenadnoj protuofenzivi Kijeva u jesen 2022., koja je Ruse istjerala iz većeg dijela Harkivske regije. Ali oni su se vratili i napreduju prema gradu iz dva smjera. Sada su ruske postrojbe udaljene samo četiri kilometra. Euforija kojom su stanovnici Kupjanska pozdravili svoj spas nakon šest mjeseci okupacije odavno je izblijedjela. Nakon mjeseci teškog bombardiranja, grad i okolna naselja uglavnom su u ruševinama.
"Sve što se kreće cestom je meta. Naši ljudi umiru"
Više od 97 posto od 75.000 stanovnika grada je izbjeglo, ističe Konstantin Tarasov, zamjenik načelnika regionalnih policijskih snaga. Zadnja djeca evakuirana su iz grada posljednjih tjedana. Ali za oko 2000 preostalih građana život nije samo krajnje neugodan, s obzirom na to da je Moskva zatvorila gradsku opskrbu vodom, već i neizmjerno opasan. Prema Tarasovu, grad je meta napada između pet i 15 puta dnevno.
"Sve što se kreće cestom je meta. Naši ljudi umiru. Intenzitet granatiranja je svakim danom sve jači. Napadaju nas klizećim bombama, velikim granatama, dronovima, višecijevnim raketnim bacačima - sve što Rusija ima u svojem arsenalu koristi se ovdje", kaže Tarasov. Policija je pozvala preostale stanovnike Kupjanska na evakuaciju i ponudila im prijevoz iz grada u oklopnim vozilima. Poziv uglavnom pada na gluhe uši jer su oni koji ostaju prestari ili previše tvrdoglavi.
Na periferiji grada Darwinovi suborci u bojni Achilles 92. zračno-jurišne brigade očajnički pokušavaju održati liniju s drugim jedinicama. U studenom su uspjeli donekle potisnuti ruske snage. Ali borbe su postale vrlo teške otkako su Rusi povećali svoju sposobnost blokiranja izviđačkih i napadačkih bespilotnih letjelica.
Ukrajinci gube jednu od rijetkih prednosti
"Još uvijek možemo napadati, ali to je mnogo teže nego što je bilo. Sada moramo koristiti 100 dronova kako bismo preopteretili njihovo ometanje. Zbog toga je stopa uspješnosti pala", kaže Darwin.
Život u Kupjansku odvija se pod osjećajem duboke slutnje jer građani su svjesni da čak i ako prežive borbe, grad može pasti u nadolazećim tjednima i mjesecima. Građani ponekad izađu na ulice kako bi kupili hranu na tržnici ili prošetali svoje pse kroz napuštena igrališta i šumske parkove. Jurij Moskalenko (49) prodaje raznovrsnu robu na štandu izvan opustošene tržnice, koja je uništena termobaričkom bombom u listopadu. Kaže da bi bez obzira na okolnosti radije riskirao život u Kupjansku nego živio u državnom hostelu.
Vjeruje da je Trump u pravu kad se zalaže za pregovore, ali strahuje da bi američki predsjednik mogao njegovoj zemlji uskratiti mjesto za pregovaračkim stolom: "Svakako je vrijeme za razgovor. Koliko je naših vojnika poginulo? Koliko je teritorija izgubljeno? Ali pregovori moraju biti između Zelenskog i Putina, a ne između Putina i Trumpa. Ne želimo da se o našoj sudbini odlučuje u stranim prijestolnicama."
U Harkivskom okrugu Saltivka, području teško oštećenom ruskom invazijom koje je još uvijek pod teškim bombardiranjem, 49-godišnji biznismen Oleksandr Čelcov nije voljan ustupiti teritorij Putinu. Halina Ivanova, njegova susjeda i 63-godišnja knjigovotkinja, ne slaže se s tim. Budući da živi na 14. katu stambenog bloka, gotovo joj je nemoguće doći do skloništa kad se oglasi sirena za zračnu uzbunu.
"Koliko smo još mladih ljudi spremni poslati u smrt?"
Ne brine se samo o vlastitoj sigurnosti. U prosincu je njezin 23-godišnji nećak Jaroslav poginuo braneći grad Kostjantinivku u Donjeckoj regiji: "Moju sestru nije briga koji teritorij ćemo izgubiti. Ona samo želi svojeg sina natrag. U konačnici je to pitanje teritorija ili ljudskih života. Koliko smo još mladih ljudi spremni poslati u smrt?"
Kostjantinivka je do prije nekoliko mjeseci bila relativno sigurna, ali našla se blizu fronta i izložena je svakodnevnim napadima. Dok su reporteri The Telegrapha ulazili u grad u kojem je Jaroslav ubijen, ruski avioni su ga više puta gađali klizećim bombama.
Dok ruske trupe probijaju ukrajinske linije oko grada Pokrovska, koji se nalazi oko 80 kilometara južnije, a borbe se i u Torecku, 20 kilometara jugoistočno, mnogi su svjesni da bi uskoro mogli živjeti pod ruskom okupacijom. Ipak, postoji i raspoloženje prkosa među onima koji su izašli na ulice nakon završetka napada. Neki su pozvali Ukrajinu da se nastavi boriti, da ignorira Trumpa i odupre se pozivima da popusti Rusiji.
"Više sam ljutita nego uplašena. Ako Rusi zauzmu grad, ja neću šutjeti. Reći ću im točno ono što mislim o njima. Sigurna sam da ću biti prva koga će staviti uza zid. Da, sada ćemo možda morati razgovarati s Rusima. Želimo mir, ali ne pod svaku cijenu - a odricanje bilo kojeg dijela naše zemlje je previsoka cijena", rekla je 70-godišnja umirovljenica Valentina.