UKRAJINU i Rusiju često se smatra sličnim državama, ne samo politički i društveno nego i ekonomski. Iako zaista u mnogočemu jesu socio-ekonomski bliske, postoje bitne razlike koje Ukrajinu sasvim izdvajaju od država kakva je Rusija.
Ukrajina se od stjecanja neovisnosti nakon raspada SSSR-a pokušava okrenuti zapadnoj Europi, ali taj je proces, za razliku od drugih država nastalih padom komunizma u istočnoj Europi, uvelike otežan ruskim utjecajem.
Nakon 1990. Ukrajina je slijedila sasvim drukčiji politički i gospodarski put od Poljske, Mađarske, Slovačke i Rumunjske. Dok su te zemlje napredovale, Ukrajina se prema većini makroekonomskih pokazatelja još nije vratila na razine iz 1989. godine.
Primjerice, Poljska već 1992. ostvaruje rast BDP-a, dok je Ukrajina sve do 2000. ostvarivala godišnji pad. Rekordno loša bila je 1994., u kojoj je BDP pao više od 20 posto. 1992. postojala je minimalna razlika u BDP-u po stanovniku između Ukrajine, Mađarske, Poljske, Slovačke i Rumunjske. Do 2021. te su zemlje postale 2.5 do 3 puta razvijenije mjereno BDP-om po stanovniku korigiranim za kupovnu moć.
Ukrajina se ipak smatra državom srednjeg dohotka, što u Europi znači da je jedna od najsiromašnijih zemalja na kontinentu. Minimalna plaća je manja od 200 eura, a prosječna oko 450 eura.
Korupcija povezuje Rusiju i Ukrajinu
Povijesna i geografska blizina u Ukrajini su stvorile slične formalne i neformalne institucije kao u Rusiji. Posebno se to odnosi na razgranatost korupcije u društvu. U tim zemljama korupcija nije povremena pojava, nego način funkcioniranja cijele države, društva i gospodarstva.
Radi se o dvije najkorumpiranije države Europe, prema indeksu percepcije korupcije. Do 2015. Ukrajina je bila čak i korumpiranije od Rusije, ali postupno ipak napreduje u borbi protiv korupcije te je 2021. manje korumpirana.
>> Zašto se Ukrajina udaljava od Rusije? Zvi koji su pobjegli su ekonomski bolje prošli
Biti druga najkorumpiranija država u Europi nije nešto pohvalno. Prema razini korupcije sličnija je Meksiku, Egiptu i Filipinima nego ostatku Europe. Rusija, pak, stoji još gore, u društvu je s Liberijom, Angolom i Malijem.
I u jednoj i u drugoj državi vlada kleptokracija, a politička vlast je najčešće samo sredstvo ostvarivanja bogatstva na ilegalne načine. Velik dio stanovnika Ukrajine smatra korupciju legitimnim društvenim fenomenom i dijelom same tradicije zemlje, a ne sramotnom praksom koja razara cijelo društvo.
Toliko je korupcija postala duboko ukorijenjena da je mito svakodnevna pojava i podrazumijeva se da javne dužnosnike treba podmazati za određene usluge. Od obrazovanja, preko policije, do zdravstva - korupcija caruje.
Ukrajina ima drukčiju strukturu ekonomije od Rusije
Ono u čemu se Ukrajina razlikuje od Rusije je struktura njenog gospodarstva, koje je manje fokusirano na sirovine. Daleko je to od raznolike izvozne strukture kakva je kod većina država EU, ali je puno manje jednolična od ruske.
Razne sirovine (nafta, plin, zlato, rude...) čine više od 60% izvoza Rusije, dok je u Ukrajini udio tih sirovina u izvozu višestruko manji. Osim velikog izvoza poljoprivrednih proizvoda, posebice kukuruza i pšenice, Ukrajina je velik izvoznik proizvoda od metala, na što otpada više od petine izvoza.
Prema definiciji proizvodnog sektora Svjetske banke, što uključuje kemikalije, strojeve, transportna sredstva i druge industrijske proizvode, 40.81 posto izvoza Ukrajine odnosi se na takav izvoz. U izvozu Rusije industrijski proizvodi sudjeluju samo 20 posto.
Za usporedbu, industrijski proizvodi čine 85 posto izvoza Njemačke, 80 posto izvoza Poljske i 65 posto izvoza Hrvatske.
Ukrajina je velika izvoznica poljoprivrednih proizvoda, koji u izvozu sudjeluju 44.89 posto. Izvoz poljoprivrednih proizvoda u Hrvatskoj iznosi 15 posto izvoza, u Rusiji 8 posto, a Njemačkoj 6 posto. Gotovo sva pšenica izveze se u Aziju i Afriku, a na Europu i ostatak svijeta odlazi manje od 5 posto izvoza te žitarice.
Zanimljivo je da Ukrajina izvozi 40 posto cjelokupnog suncokretovog ulja u svijetu, uglavnom u Kinu i Indiju, ali i EU. Upravo su mnoge zemlje u Africi i Aziji najpogođenije zastojem izvoza hrane iz Ukrajine i Rusije, a u nekim afričkim državama to bi moglo dovesti do pojave gladi, posebno s obzirom na rast cijene poljoprivrednih proizvoda na svjetskom tržištu.
Sve više se približava EU, SAD-u i Kini, a udaljava od Rusije
Veliki ekonomski šok doživjela je 2014. zbog ruske okupacije Krima. Iako je glavna izvozna luka Odesa izvan Krima, ipak je dio izvoza išao preko luka na tom poluotoku. No najveći je problem to što je ruska aneksija Krima bila signal inozemnim investitorima da je Ukrajina politički nestabilna država i da je izbjegavaju.
Nakon 2015. Ukrajina se počinje gospodarski više vezati uz EU nego Rusiju, a posebno se to odnosi na Poljsku. Izvoz iz Ukrajine u EU raste s 13 milijardi eura na 24 milijarde. Usporedno raste i uvoz. Rast trgovine nastupio je nakon potpisivanja sporazuma o slobodnoj trgovini početkom 2016. Sličan ugovor s EU još su potpisale Moldavija i Gruzija.
Izvoz u EU uglavnom se sastoji do sirovina, prehrambenih proizvoda i metala, a uvoze strojeve, prijevozna sredstva i kemikalije. No Ukrajina je postala jako važna i u lancu opskrbljivanja dijelovima za proizvođače automobila u EU.
>> Kako će se rat u Ukrajini odraziti na rast cijena u Hrvatskoj i svijetu?
Unija je postala glavni trgovinski partner Ukrajine, a time se ekonomski postepeno distancirala od Rusije. Rusija čak nestaje i iz direktnih stranih investicija (FDI) u Ukrajinu. Iz SAD-a, Njemačke i Velike Britanija dolazi najviše ulaganja u Ukrajinu.
Jedna od pet investicija u Ukrajini bila je od tvrtki sa sjedištem u SAD-u od 2019.-2020. Rusija se ne nalazi ni u prvih deset ukrajinskih tržišta izvora izravnih stranih ulaganja. Također, jako je malo investicija iz Ukrajine prema Rusiji.
Ukratko, Rusija već nekoliko godina gubi uporište u Ukrajini s ekonomske strane na korist EU, SAD-a i Kine. No za to je upravo najviše kriva sama Rusija, koja je okupacijom Krima otuđila Ukrajinu od sebe.
Prazninu je iskoristila Kina i postala jedan od većih kupaca prehrambenih proizvoda i sirovina iz Ukrajine, ali i SAD, koji je postao jedan od najvećih investitora u Ukrajini. Najviše je koristi ipak imala EU, koja se sve više ekonomski povezuje s tom zemljom.
EU i Ukrajina, međusobno unosno partnerstvo
Ukrajina nije samo izvor sirovina i prehrambenih proizvoda za EU. Ta zemlja je i tržište s više do 40 milijuna stanovnika. Niske plaće u Ukrajini i relativno obrazovano stanovništvo čine pozitivan splet okolnosti po pitanju preuzimanja mlade radne snage iz Ukrajine, a upravo je nedostatak radne snage problem razvijenim gospodarstvima EU.
Ne treba podcijeniti ni proizvodni potencijal i know-how, zaostao još iz doba SSSR-a. Ukrajina nije kao Rusija, samo skladište sirovina, nego ima i razvijenu proizvodnu bazu. Potencijal Ukrajine u izradi strojeva, proizvoda od metala, avioindustrije, nuklearne energije i IT rješenja je golem.
Već više od milijun Ukrajinaca radi samo u Poljskoj, a nakon izbjegličkog vala uzrokovanog agresijom Rusije taj broj će samo rasti. Istok EU je demografski ispražnjen selidbom iz Poljske, Rumunjske, baltičkih država, Slovačke i Hrvatske u bogatije države članice. Radna snaga iz Ukrajine ispunit će tu prazninu.
Koristi će, dakako, imati i sama Ukrajina, kojoj će integracija s razvijenim tržištem EU omogućiti skok u produktivnosti. No da bi potpuno iskoristila potencijal zajedničkog tržišta, trebat će se prvo riješiti starog načina poslovanja, korupcije i kleptokracije.
Jednom kada rat završi i Ukrajina se oslobodi zlostavljača iz Rusije i kada Ukrajina uđe u EU, postat će jako važan čimbenik unutar nje. Nadajmo se da će rat brzo završiti, ali put Ukrajine prema članstvu u EU će biti jako težak. Njena prednost je sama veličina i ekonomske mogućnosti na području proizvodnje hrane, industrijskih proizvoda i sirovina. Ali će se trebati korjenito mijenjati, postati manje nalik Rusiji a više nalik Poljskoj.