KAKO se situacija na frontu ne mijenja previše zadnjih mjesec dana u Ukrajini, fokus vijesti se prelio na ekonomsku, energetsku, diplomatsku pa i društvenu situaciju u Ukrajini, a i šire. I najoptimističniji analitičari daju male šanse da Ukrajina napravi značajan napredak na terenu u zimskom periodu, a naročito ako se uzme trenutna ekonomsko – energetska situacija u zemlji.
Znakovit proračun za iduću godinu
U tom kontekstu zanimljivo je pratiti političke odluke i poruke ukrajinskih vlasti. Prva u nizu je svakako izglasan proračun u Vrhovnoj Radi za iduću godinu. Za 2023. godinu Vrhovna Rada je izglasala proračun od oko 70 milijardi dolara, od čega se čak 43% ili 30.1 milijarda dolara planira dati za vojsku, policiju i druge sigurnosne strukture. Druga najveća kategorija su socijalni programi i mirovine koje iznose 17% proračuna, odnosno oko 12 milijardi dolara.
I jedna i druga kategorija se mogu opravdati ratom u zemlji, čak se može reći da je očekivan ovakav proračun. Osim što većina proračuna ide za vojsku, Ukrajina ima problem sa socijalnim pitanjima. Jako je puno unutarnjih migracija, ljudi koji su preko noći izgubili posao, stan, imovinu itd. Stoga je očekivan porast siromašnog stanovništva u Ukrajini.
Prema regionalnom direktoru Svjetske banke za istočnu Europu Arupu Banerjeeu, do kraja 2022. godine 25% stanovništva Ukrajine živjet će u siromaštvu, a do kraja 2023. godine taj broj bi mogao narasti i do 55%.
Veliki problemi na tržištu rada
Ukrajina je na korak od 30% nezaposlenosti, a pad BDP-a je na sličnom postotku. Oko 37% zaposlenih građana je izgubilo posao otpočetka rata, a drugi posao je uspjelo pronaći tek njih 6-7%. Vlasti nekih regija su omogućili nezaposlenima da se uključe u obrambene poslove: opremanje kontrolnih punktova, sječu drva za ogrjev, sječu stabala za rovove, izradu maskirnih mreža itd. za naknadu u visini minimalca koji iznosi oko 180 dolara mjesečno.
Takav vid zaposlenja jest zapravo više socijalna pomoć, nego što je stvarno zaposlenje, no mnogim građanima je to sada jedina opcija za prebroditi ovu situaciju. Dosad je prema dostupnim podacima preko 13 milijuna građana Ukrajine primilo neki oblik humanitarne pomoći.
Ono što je zanimljivo da čak 46% proračuna za iduću godinu, ukrajinske vlasti namjeravaju namaknuti iz financijske potpore zapadnih zemalja i međunarodnih financijskih organizacija, poput MMF-a. To znači da će se Ukrajina nastaviti zaduživati, što je i logično s obzirom na ratno stanje.
U ovoj godini je Ukrajina prema kielskom Institutu za svjetsku ekonomiju primila humanitarne pomoći u iznosu od oko 14 milijardi dolara uglavnom od zapadnih zemalja. Osim toga, Ukrajina je primila i financijsku pomoć u iznosu od oko 38 milijardi dolara ove godine. Za očekivati je da će se ovakav trend nastaviti i u 2023. godini, što govori i izglasani proračun.
Drastični gubici u jednoj od najjačih grana ekonomije
Prema Forbesu, Ukrajina ove godine bilježi drastične gubitke u metalurškoj industriji, jednoj od najjačih grana ukrajinskog gospodarstva. Naime, proizvodnja čelika, lijevanog željeza kao i obrada metala se smanjila za oko 3 puta od početka rata. Jedan dio postrojenja je ostao pod ruskom okupacijom (Mariupolj, prvenstveno), a jedan dio je smanjio proizvodnju radi ruskog raketiranja energetske infrastrukture.
Što se tiče energetske situacije, sve češća su isključenja struje za građane u mnogim regijama. Svakodnevno su uvedene restrikcije struje ujutro i poslijepodne. U velikim gradovima se čak isključuje javna rasvjeta, kao i reklame na zgradama kako bi se uspjelo donekle uštedjeti na električnoj energiji. Tako da ovih dana gradovi diljem Ukrajine navečer izgledaju kao iz nekih post-apokaliptičnih filmova.
Ono što može izazvati dodatnu zabrinutost jest vijest koju je izbacio NY Times. U njoj se navodi kako Kijev priprema potpunu evakuaciju u slučaju potpunog nestanka struje.
Izvor te vijesti je Roman Tkačuk, ravnatelj lokalnog odjela za sigurnost u Kijevu. Spomenuo je, kako je napravljen plan za evakuaciju oko 3 milijuna građana Kijeva. Nameće se pitanje kako bi takva evakuacije uopće bila izvediva i gdje bi građani bili evakuirani, odnosno smješteni.
Prijepori oko pregovora
Osim gospodarske situacije u Ukrajini, fokus na Ukrajinu se prebacio i na diplomatskoj razini. Naime, nedavno je predsjednik Zelenskij izjavio kako neće prisustvovati Summitu G20 u Indoneziji u slučaju dolaska predsjednika Putina na isti. Ukrajina kao takva nije članica zemalja G20, ali je Indonezija kao domaćin odlučila pozvati Ukrajinu i Ujedinjene Arapske Emirate, dvije zemlje koje nisu članice, na Summit.
To rezolutno odbijanje bilo kakvog sudjelovanja u pokušaju uspostavljanja komunikacije, ali i eventualne početne točke za početak pregovora između Ukrajine i Rusije, prema pisanju Washington Posta nije „dobro sjelo“ jednom dijelu administracije predsjednika Bidena.
Kako se navodi u tekstu, to nezadovoljstvo nije izazvano time što Ukrajina ne želi pregovarati s Rusijom, jer ni sami američki dužnosnici ne vjeruju u iskrene namjere ruskih kolega vezanih za mirovne pregovore. Također, ukrajinski dužnosnici često napominju kako su raniji mirovni pregovori (Minsk I i II) samo dali Rusiji vremena da pripremi invaziju.
Ono što se navodi, da jedan dio administracije predsjednika Bidena, privatno potiče ukrajinske dužnosnike da signaliziraju otvorenost za pregovore s Rusijom, odnosno da odustanu od javnog odbijanja ulaska u pregovore. To je proračunati pokušaj da Ukrajina zadrži potporu onih zemalja koje su skeptične ili oprezne u slanju vojne pomoći.
Američki dužnosnici javno obećavaju golemu podršku Kijevu, ali privatno se boje
Ovakvi istupi određenih američkih dužnosnika tumači mogu se tumačiti i u kontekstu izbora za Senat. Prema Washington Postu, ankete u SAD-u pokazuju pad potpore među republikancima za nastavak financiranja ukrajinske vojske na sadašnjoj razini, što sugerira kako bi se Bijela kuća mogla suočiti s otporom nakon izbora dok nastoji nastaviti s programom pomoći Ukrajini.
Također, ovo najbolje ilustrira složeno stajalište administracije predsjednika Bidena. Američki dužnosnici javno obećavaju da će podržati Kijev golemim iznosima pomoći koliko god je potrebno, ali se s druge strane boje kako bi se zapadne zemlje mogle „umoriti“ od podrške Ukrajini.
Počeo je period kada bitke s terena zamjenjuju one na diplomatskoj, ekonomskoj, energetskoj i društvenoj razini. Ukrajina ulazi u težak zimski period, u kojem će biti bitno donekle osigurati većini građana minimalne uvjete za život. Iako je jasno bilo da će Rusija time pokušati pritisnuti Ukrajinu na pregovore čini se zasad da Ukrajina ne pristaje na takav vid ucjene.
Važnost američkih izbora
Naravno, još uvijek je prerano reći kako će se situacija razvijati, naročito kada se zaista uđe u zimski period. Ukrajini pokušava zadržati i dalje fokus Zapada na ratnu situaciju i na sve načine osigurati daljnju podršku Zapada.
U tom smislu, neće biti nebitni rezultati američkih izbora za Senat, iako vjerojatno neće donijeti drastične promjene u vidu odnosu prema Ukrajini. Ipak, svaka politička promjena u zemlji koja najviše doprinosi u vidu vojne, humanitarne i novčane pomoći se svakako tiče i same Ukrajine, pa će pogledi iz Kijeva sigurno biti upereni u SAD ovih dana.