Napad na Rusiju jača poziciju Ukrajine u mogućim mirovnim pregovorima, a Kijev bi u njima želio koristiti već isprobani okvir, koji bi mogao funkcionirati usprkos tome što Kremlj odbija poslati svoje diplomate na sastanke licem u licem, javlja Politico.
Naime, model mirovnih pregovora o kojem se sve više raspravlja u Kijevu nadahnut je sporazumom iz srpnja 2022., koji je Ukrajini omogućio nastavak izvoza žitarica Crnim morem. U okviru tog diplomatskog formata Rusija i Ukrajina radile su na zasebnim sporazumima, pod nadzorom UN-a i Turske kao posrednika, ali bez izravnog sporazuma Moskve i Kijeva.
U Kijevu vjeruju da je munjevit udar njegovih trupa preko granice u rusku regiju Kursk ojačao pregovaračku poziciju Ukrajine.
"U regiji Kursk možemo jasno vidjeti kako se koriste vojni alati da bi se uvjerilo Rusiju da uđe u pošten pregovarački proces", rekao je krajem prošlog tjedna savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihajlo Podoljak.
Putin odbija pregovore
Međutim, ruski predsjednik Vladimir Putin poručio je da nije raspoložen za razgovor.
"O kakvim pregovorima možemo razgovarati s ljudima koji neselektivno napadaju civilno stanovništvo, civilnu infrastrukturu ili pokušavaju stvoriti prijetnje nuklearnim postrojenjima? O čemu uopće možemo razgovarati s njima?" rekao je Putin bez trunke ironije.
Pritom je ,naime, zanemario da je Rusija sravnila sa zemljom niz ukrajinskih gradova i sela, ubila tisuće civila i pribjegavala ucjenama oko nuklearne elektrane Zaporižja, koja je pod ruskom okupacijom.
Crnomorski model pregovora
Crnomorski model premostio bi tu slijepu ulicu, rekla su dva visoka ukrajinska dužnosnika za Politico. "To je plan kojem težimo", rekao je dužnosnik blizak uredu ukrajinskog predsjednika, koji je želio ostati anoniman.
Osnova ukrajinskih zahtjeva je plan od 10 točaka koji je izradio predsjednik Volodimir Zelenski još 2022. godine. Taj plan pokriva niz tema kao što su prehrambena i energetska sigurnost, obnova teritorijalnog integriteta Ukrajine i povlačenje ruskih snaga.
Taj format pregovora sada "gura" Andrij Jermak, šef ureda Zelenskog i glavni vanjskopolitički dužnosnik Ukrajine. On je za Europsku pravdu rekao da Ukrajina uspostavlja 10 radnih skupina, u čijem radu će sudjelovati veleposlanici i stručnjaci, a izradit će akcijske planove i odrediti rokove.
"Nismo pregovarali s Rusijom, nego s Turskom i UN-om. To je bio uspjeh"
Jermak je također istaknuo crnomorski dogovor kao potencijalni format: "Nismo imali pregovore s Rusijom. Imali smo pregovore s Turskom i UN-om, a oni su pregovarali s Rusijom. Bio je to uspjeh. Koridor je funkcionirao godinu dana - bilo je puno problema, ali je uspjelo. Mogli bismo ponovno koristiti sličan format.
No pred Kijevom je još dug put. Mora raditi na zajedničkom mirovnom planu sa zemljama koje su se složile pomoći u provedbi triju početnih točaka mirovne formule - nuklearne, odnosno energetske sigurnosti, sigurnosti opskrbe hranom i povratka zarobljenika - koje su dogovorene tijekom prvog mirovnog summita u Švicarskoj u lipnju.
Zelenski želi da zajednički mirovni prijedlog proiziđe iz sastanaka koje je Ukrajina inicirala tijekom tog summita. Države naklonjene Rusiji koje sudjeluju u provedbi mirovnog programa svoje bi prijedloge trebale predstaviti Moskvi tijekom drugog mirovnog summita, koji Kijev želi organizirati do kraja ove godine.
Napadom na Kursk žele natjerati Rusiju na pregovore
Ali Rusija je već rekla da neće doći na taj summit i nazvala mirovnu formulu Ukrajine "potpuno neprihvatljivom" za Kremlj. Tako su Ukrajinci zaključili da je Moskvi potrebno malo ohrabrenja, pa su poručili da će napadi na Rusiju prestati kad se osiguraju "pošteni pregovori".
"Što prije Rusija pristane na obnovu pravednog mira, posebno na temelju mirovne formule koja vodi do takvog mira, to će prije prestati napadi ukrajinskih obrambenih snaga na ruski teritorij", rekao je prošlog tjedna na brifingu u Kijevu Georgij Tihi, glasnogovornik ukrajinskog ministarstva vanjskih poslova.
Turska ne skriva da želi ponovno djelovati kao posrednik u osiguravanju mirovnog sporazuma. "Turska je, kao i uvijek, spremna olakšati proces", rekao je ministar vanjskih poslova Hakan Fidan u lipnju pa dodao: "Nećemo bježati od novih napora."
Politico je kontaktirao tursko ministarstvo vanjskih poslova za dodatne komentare, ali nije dobio odgovor.