DOK se nad Ukrajinom nadvija prijetnja nove ruske ofenzive kojom će Vladimir Putin pokušati dokrajčiti ukrajinski otpor, a njen predsjednik Volodimir Zelenski sve nestrpljivije od Zapada očekuje novu pošiljku naoružanja za svoju iscrpljenu vojsku, Ukrajincima stižu i dobre i loše vijesti.
Dobre vijesti su, ukratko, da će dobiti par stotina borbenih oklopnih vozila NATO-standarda, kao i desetke novih haubica i gomilu drugog oružja i streljiva. Loše vijesti su da, kako sada stvari stoje, vjerojatno neće dobiti tenkove - uz jednu iznimku.
Njemačka je, podsjetimo, početkom mjeseca obećala poslati 40 borbenih vozila pješaštva Marder, i to nakon što je i SAD prvi put obećao poslati svoju inačicu takvih borbenih vozila Bradley M2A2. Washington će poslati 59 komada.
Uskoro im se pridružila i Francuska obećanjem slanja nespecificiranog broja svojih izviđačkih oklopnih vozila na kotačima (Marder i Bradley su na gusjenicama) AMX-10 RC. A jučer su posljednje dobre vijesti za Ukrajinu došle iz Švedske, koja je obećala poslati 50 borbenih vozila pješaštva CV-90, koja su ušla u službu 1991., kao i 12 samohodnih haubica Archer.
>> Traje ključni sastanak 50 zemalja, obratio se Zelenski. Ovo bi mogla biti prekretnica
Ukrajina dobiva 14 tenkova. Zalužni: Treba nam 300
Sve su to kvalitetna borbena vozila, ali jasno je da se njihov oklop i vatrena moć ne mogu mjeriti s tenkovskim. Ukrajina odavno od svojih zapadnih saveznika (koji to službeno nisu) uzalud moli i traži tenkove po NATO-standardu, kakvi joj trebaju za daljnje protuofenzive.
U kontekstu vatrene nadmoći, koju Rusija i dalje ima, od artiljerije i tenkova do avijacije - barem po goloj količini projektila koje može svaki dan ispaliti na bojištu - impresivno je što je ukrajinska vojska već izvela dvije uspješne protuofenzive na jugu i istoku.
No za daljnje oslobađanje teritorija trebat će im tenkovi, klasično oružje koje su mnogi prerano proglasili "mrtvim" u eri dronova i navođenih projektila. Ni dronovi ni rakete, jasno, ne mogu probijati neprijateljske linije obrane kao tenkovi - uz adekvatnu podršku pješaštva i topništva, naravno.
Ukrajina će ipak dobiti prve zapadne tenkove - preciznije, 14 tenkova Challenger 2 iz Velike Britanije, što je ovaj tjedan najavio britanski premijer Rishi Sunak. Tih 14 tenkova za Ukrajince će biti dobar početak, no teško može biti više od simboličnog presedana.
Naime, glavni zapovjednik ukrajinskih oružanih snaga, general Valerij Zalužni rekao je u intervjuu za britanski Economist da Ukrajini treba "300 tenkova, 600 do 700 borbenih vozila pješaštva, 500 haubica".
"Mislim da bi tako bilo potpuno realno da dođemo do linija 23. veljače. Ali ne mogu s dvije brigade. Dobivam ono što dobivam, ali to je manje od onoga što mi treba", objasnio je.
>> Rusi pripremaju masivni napad na Kijev? "Ako sad izgube, Putin pada"
Ukrajinci će imati veći trošak nego korist od samo 14 tenkova
Sa Zalužnim se, u razgovoru za CNN, složio i umirovljeni američki general i bivši zapovjednik NATO-a u Europi Wesley Clark: "Sjajno je što im dajemo 10 tenkova iz Britanije. Deset tenkova? Ukrajini treba 300, 500 tenkova. Super je što im pokušavamo poslati još nekoliko haubica. Nije dovoljno. Moramo ozbiljno pristupiti ovome."
Kako je za Times Radio uočio britanski vojni ekspert Nicholas Moran, Challenger 2 je vrlo sposoban tenk iako nije najmoderniji. No Ukrajinci će imati više teškoća s njegovim održavanjem - s obzirom na to da ima potpuno drukčije rezervne dijelove i streljivo od sovjetskih tenkova koje već imaju na raspolaganju - nego što im jedna satnija takvih tenkova može koristiti na frontu.
"Važna stvar je da netko zaista šalje moderne tenkove od 70 tona pa Ukrajina bar može reći - da, možemo koristiti ovakve tenkove, pošaljite nam još. I onda imate argument za slanje Leoparda, M1 (Abramsa) ili bilo kojeg drugog", objasnio je.
Francuska razmišlja o slanju svojih tenkova Leclerc
Dobra vijest za Ukrajinu je što Francuska također razmišlja o slanju svojih tenkova Leclerc, otkrio je Politico, ali zasad nema službene potvrde. O svemu tome zasigurno se raspravlja na sastanku ministara obrane pedesetak zapadnih zemalja u njemačkoj zračnoj bazi Ramstein.
>> Opet nema tenkova za Ukrajinu. Ovo što su dobili ne može poraziti Ruse
Što se Njemačke tiče, možda najiskreniji komentar došao je od njemačkog parlamentarnog zastupnika iz Scholzove Socijaldemokratske partije (SPD) Ralfa Stegnera. On je, naime, reporterki Deutsche Wellea prošlog tjedna, referirajući se na razne ukrajinske zahtjeve od početka invazije do danas, rekao da "imamo puno zajedničkih interesa s Ukrajinom, ali interesi nisu identični", kao ni "gledišta na rat".
Stegner se pritom pozvao na podršku njemačke javnosti suzdržanoj Scholzovoj politici po pitanju Rusije. I zaista, anketa agencije YouGov, objavljena u četvrtak, pokazala je da je 43% Nijemaca protiv slanja tenkova Ukrajini, dok je samo 39% za. Ipak, 47% ispitanika podržava ideju da druge zemlje poput Poljske pošalju svoje Leoparde.
Scholz je, pak, u srijedu na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu na pitanje zašto toliko oklijeva sa slanjem Leoparda Ukrajini, odgovorio okolišanjem da su "strateški povezani sa svojim saveznicima i partnerima" i da ne mogu nešto takvo napraviti na svoju ruku, već samo u dogovoru s ostalima, "pogotovo SAD-om".
Scholz: Želimo izbjeći da ovo postane rat Rusije i NATO-a
"Rekao sam da ćemo nastaviti s tim (podrškom Ukrajini), ali isto tako je jasno da želimo izbjeći da ovo postane rat Rusije i NATO-a", dodao je njemački kancelar ponavljajući već uobičajen argument protiv konkretnije vojne pomoći Ukrajini.
Zanimljivo, čak je i glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg priznao potrebu da Njemačka i druge članice saveza opskrbe Ukrajinu sa "sofisticiranijim naoružanjem" i znakovito dodao da su NATO i Berlin "stalno u dijalogu oko slanja tenkova".
Poljski premijer Mateusz Morawiecki bio je izravniji u pozivu koji je uputio iz poljskog Sejma: "Pozivam njemačku vladu na odlučnu akciju. Pozivam da dostave sve vrste oružja Ukrajini. Borba za slobodu i našu budućnost bukti dok ovdje govorim. Tenkovi ne trebaju ostati u skladištima, nego biti poslani Ukrajincima."
Poljski predsjednik Andrej Duda dao je novu nadu Ukrajincima kad je prošlog tjedna najavio da će im Poljska isporučiti satniju vlastitih tenkova Leopard 2. I Finska je u međuvremenu dala do znanja da je spremna poslati svoje Leoparde. No budući da se radi o tenkovima njemačke proizvodnje, za to im je potrebna dozvola Berlina.
I Duda je ovog tjedna na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu izrazio bojazan da Rusija priprema novu ofenzivu na Ukrajinu u idućih nekoliko mjeseci, na što već tjednima upozoravaju i drugi dužnosnici i analitičari.
Njemačka će slati tenkove ako ih pošalje SAD. SAD: Nećemo ih slati
Scholza ta opasnost očito ne zabrinjava previše. U maniri svoje prethodnice Angele Merkel, poznate po neodlučnosti, donio je odluku koja to zapravo nije. Prema anonimnom izvoru iz njemačke vlade koji je to otkrio Reutersu, Scholz je dao do znanja da će dozvoliti slanje Leoparda u Ukrajinu samo ako SAD odobri slanje svojih Abramsa. To je navodno rekao i američkom predsjedniku Joeu Bidenu u telefonskom razgovoru.
No prema trenutnim informacijama, Biden to neće učiniti, barem ne zasad. Američki dužnosnici rekli su za Reuters da će novi američki paket vojne pomoći, vrijedan 2.85 milijardi dolara, vjerojatno uključivati i 90 oklopnih transportnih vozila Stryker, 53 protuminska oklopna vozila (MRAP) i 350 transportera M998, glasovitih Humveeja, ali ne i tenkove M1 Abrams.
"Jednostavno nema smisla da u ovom trenutku SAD isporuči tenkove M1 Abrams Ukrajini. Kao što znate, šaljemo borbena vozila Bradley, vidimo kako druge nacije uskaču i nastavljaju slati Ukrajini opremu i materijal koji mogu", glasilo je jučer prilično neodređeno objašnjenje Sabrine Singh, dužnosnice Pentagona, za CNN.
Drugi američki dužnosnici ranije su naveli zahtjevno održavanje kao glavnu prepreku ističući činjenicu da Abrams ide na skupi kerozin, za razliku od Leoparda koji ide na dizelsko gorivo.
Možemo pretpostaviti da se i Amerikanci, kao i Nijemci, ipak i dalje boje poslati tenkove - i to ne samo zbog eskalacije u pogledu vrste vojne pomoći koju šalju već i zato što bi Abrams mogao pasti u ruske ruke. U tom bi ih slučaju ruski vojni inženjeri mogli rastaviti, temeljito analizirati i iskoristiti te dragocjene informacije.
Zelenski ni ovaj put nije krio svoju frustraciju njemačkim odugovlačenjem upozoravajući da ni Ukrajina ni svijet više "nemaju vremena".
"Postoje trenuci kad se ne smije oklijevati ni uspoređivati, kad netko kaže 'isporučit ću tenkove ako to učini netko drugi", dodao je jučer u sklopu videokonferencije u Davosu.
Američki ministar obrane Lloyd Austin susreo se, pak, jučer sa svojim novim njemačkim kolegom Borisom Pistoriusom, nakon što je dosadašnja ministrica obrane Christine Lambrecht iznenada dala ostavku. Ipak, Austin nije povlačio pitanje transfera Leoparda za Ukrajinu, bar ne javno.
Poljska bi mogla isporučiti Leoparde i bez dozvole Njemačke?
Ali čak i da Scholz da zeleno svjetlo za Leoparde, njemački proizvođač oružja Rheinmetall mogao bi ih Ukrajini isporučiti najranije 2024. godine. Toliko će im, rekli su iz tvrtke za njemačke novine Bild, trebati da poprave tenkove koje imaju u zalihama.
Njemačka se, naravno, nije spremna odreći već operativnih tenkova iz arsenala Bundeswehra iako su neke europske zemlje, prije svega Poljska i baltičke zemlje, pokazale da su spremne i na takav korak. Danska je u četvrtak otišla još dalje i najavila slanje 19 vlastitih haubica francuske proizvodnje Caesar - svih 19 koje trenutno ima u arsenalu.
No Morawiecki je u četvrtak u Davosu, u intervjuu za Poljski radio, sugerirao da je Varšava spremna poslati Leoparde bez obzira na dozvolu Berlina: "Pristanak je ovdje od sekundarne važnosti. Ili ćemo brzo dobiti ovu suglasnost ili ćemo sami učiniti pravu stvar." Kasnije je dodao da je njegova vlada spremna poduzeti "nestandardne akcije" ako se Njemačka usprotivi.
Posljednji obrat u ovoj sagi došao je opet iz njemačke vlade, čiji glasnogovornik sad kaže da Poljska može poslati Leoparde bez odobrenja Berlina. Hoće li biti tako, trebalo bi biti jasno nakon današnjeg sastanka.