Ivan Čović je inženjer strojarstva, dvostruki prvak Hrvatske u judu i osvajač medalja s europskih i svjetskih kupova. Ivan je po majci podrijetlom iz istočne Ukrajine, iz Luhanska. I dan-danas vezan je za Ukrajinu. Za Index piše o događajima u ovoj zemlji, odnosima među ljudima te situacijama koje su dovele do ruske agresije.
OKO trećine ukrajinske energetske infrastrukture pogođeno je ruskim projektilima 10. i 11. listopada, izjavio je ukrajinski ministar energetike Herman Haluščenko. To je prvi put od početka ruske invazije da su Oružane snage Ruske Federacije fokusirale napade na ukrajinska energetska postrojenja. Osim što je bio cilj oslabiti ionako ugroženu energetsku stabilnost Ukrajine, posljedice ovih udara osjetit će i druge europske države.
Naime, jedan dio električne energije Ukrajina je izvozila u Poljsku, Rumunjsku, Mađarsku, Slovačku i Moldaviju. Nakon ovih udara ukrajinske vlasti su odlučile prekinuti isporuku električne energije u susjedne zemlje. Budući da je energetska opskrba bitno smanjena, čak se razmatra da električna energija krene u suprotnom smjeru, iz Europe prema Ukrajini.
Najgore prošli Lavov i Harkiv
Prema dostupnim podacima, najgore su prošle Lavovska, Harkivska, Hmeljnicka i Sumska oblast. U Lavovu, osim problema sa strujom i vodom, prekinuta je i mobilna komunikacija u velikom dijelu grada. Mobilna mreža je postojala samo na određenim mjestima pa su se tako u dijelovima grada mogle vidjeti grupe ljudi s telefonima u rukama. Na oblast je ispaljeno 15 projektila, neke od njih je oborila protuzračna obrana, ali dio je pogodio infrastrukturne objekte, prije svega gradske termoelektrane.
Krajem dana 10. listopada gradonačelnik Lavova Andrej Sadovij je izjavio kako se očekuje da se struja vrati do ponoći. Pojavile su se i fotografije Lavova u potpunom mraku, oko 90% grada je bilo bez struje. Drugog dana su se nastavili udari, što je opet prouzročilo nestanak struje u različitim dijelovima grada.
Također, Harkiv je sve češće bez struje i možda je jedan od najčešće gađanih gradova u Ukrajini. Još prije mjesec dana kada su ruske rakete prvi put pogodile harkivsku elektranu, grad i dobar dio oblasti su ostali bez struje. Tako da i u ovom sveobuhvatnom raketiranju ukrajinskih gradova Harkiv nije prošao bez posljedica. U cijelom gradu nije bilo struje ni tople vode.
Zapadne vojne analize
Magazin Forbes je izbacio članak prema kojem je vrijednost raketa koje je ruska vojska iskoristila za napade na ukrajinske gradove između 400 i 700 milijuna dolara. Ono što je značajnije od same novčane vrijednosti raketa jest da je prema zapadnim analizama ruska vojska iskoristila značajan dio svojih zaliha visokopreciznih raketa koje teško može nadomjestiti.
Budući da im za proizvodnju navođenih projektila treba moderna elektronika, uvođenjem sankcija sa Zapada to im onemogućuje daljnju proizvodnju. Koliko je to točno, pokazat će vrijeme. Osim visokopreciznih raketa i iranskih dronova, ruska vojska je koristila i rakete tipa S-300, koje su prije svega protuzračne rakete.
Ostaje nepoznato zbog čega Rusija koristi S-300 za napad na kopnene ciljeve. Umirovljeni američki pukovnik David Shank je izjavio: "Rusija smatra S-300 starijim, manje sposobnim sustavom protuzračne obrane sada kada je S-400 uveden u upotrebu. Uz to, Rusija najvjerojatnije ima veći broj projektila S-300 u svom inventaru, koštaju manje i mogu se koristiti za gađanje nepokretnih ciljeva."
Te rakete su neprecizne, stoga se moglo vidjeti kako su pogođene neke stambene zgrade, dječje igralište u Kijevu itd.
Posljedice raketiranja na ukrajinsko gospodarstvo
Dvodnevni raketni napadi na ukrajinski energetski sustav uzrokovali su značajnu štetu. Ako se odbaci vojni aspekt (usporene su nakratko ofenzive ukrajinske vojske i poremećen sustav zapovijedanja, upravljanja i komunikacije pojedinih brigada ukrajinske vojske), ukrajinsko gospodarstvo je pretrpjelo veliku štetu.
Do 10. listopada Ukrajina je prodavala električnu energiju gore navedenim susjednim zemljama te je od toga samo u rujnu zaradila 150 milijuna dolara. Nakon raketnih napada taj izvor zarade je onemogućen.
Osim toga, to je velik udarac i na ostalu industriju Ukrajine. Nekoliko najvećih ukrajinskih tvornica zaustavilo je ili smanjilo opseg proizvodnje. Primjerice, oštećenja na termoelektrani u krivoriškoj regiji dovodi u pitanje budućnost metalurgije ove regije i najpoznatije tvornice Krivorižstal. Kao rezultat raketnih udara po ovoj regiji pojavili su se problemi s osiguranjem režima rada u lokalnim kamenolomima i rudnicima.
U nekim gradovima su se pojavili problemi s kruhom, mlijekom i drugom hranom. Recimo, zbog nestanka struje zaustavljena je proizvodnja kruha u gradu Sumi. Zatim se pojavljuju problemi u radu sustava benzinskih postaja što je utjecalo na cijene goriva, kao i na velike kolone osobnih automobila pred njima. MUP Ukrajine je objavio da je pao informacijski sustav pa je prekinuto izdavanje vozačkih dozvola i registracija automobila.
U Ternopilu, Hmeljnickom, Lavovu i Vinici još uvijek dolazi do spontanih nestanaka struje. U Kijevu je uveden novi raspored redukcije struje. Gradske vlasti Kijeva pozvale su građane i tvrtke da ograniče potrošnju struje od 17 do 22 sata. Ukrajinski premijer Denis Šmigal je izjavio: "Ukrajina mora smanjiti potrošnju energije za 25%."
Šteta se može popraviti
Iako je učinjena velika šteta energetskoj infrastrukturi Ukrajine, ona nije trajna i nepopravljiva. Ruski vojni vrh je svjestan toga pa nastavlja s daljnjim gađanjem termoelektrana i dalekovoda. Novim udarima energetska mreža bi vjerojatno i dalje ostala cjelovita i jedinstvena, ali bi joj znatno pao kapacitet.
Cilj ruskog raketiranja je oštetiti i smanjiti broj transformatora veličine 330 i 750 kV (kilovolta). Time bi se ukrajinska energetska mreža svela samo na transformatore od 110 kV, što ne bi bilo dovoljno za održavanje elektroenergetske stabilnosti, pogotovo na istoku zemlje.
Ukrajina je apelirala za pomoć zapadnih zemalja u opskrbi električnom energijom, ali još važnije za ispostavu protuzračne obrane. Vijeće Europe je izglasalo slanje oružja, s naglaskom na sustave protuzračne obrane.
Nastavak ruskog raketiranja gradova će ovisiti o količini ruskih visokopreciznih raketa, dronova, kao i onih manje preciznih raketa. Isto tako ovisi koliko brzo i u kojoj količini će Ukrajina dobiti sustava protuzračne obrane od Zapada kako bi umanjila efekte i mogućnosti ovakvih udara.