Umro je istaknuti slovenski geograf

Foto: obrazislovenskihpokrajin.si

Istaknuti slovenski i dinarski geograf Andrej Mihevc (1952.), umro je u srijedu navečer u svom domu u Logatcu u Sloveniji u 72. godini života, potvrđeno je iz obitelji.

Cijeli radni vijek proveo je kao znanstvenik u Institutu za istraživanje krša SAZU u Postojni. Predavao je geomorfologiju na Filozofskom fakultetu u Ljubljani i na Doktorskom studiju karstologije na Sveučilištu Nova Gorica.

Diplomirao je geografiju i sociologiju na Filozofskom fakultetu u Ljubljani 1980., magistrirao 1991. i doktorirao 1999. na istom Fakultetu.

Svojim najvećim otkrićem smatrao je pronalazak pećina bez stropa

Neprekidnim terenskim istraživanjima duž cijelog Dinarskog krša, od Udina do Skadarskoj jezera, nametnuo se kao referentna osoba i slovio kao njegov najveći poznavatelj.

Svojim najvećim otkrićem smatrao je pronalazak pećina bez stropa, za koji je u intervjuu za ljubljansko Delo 2013. kazao da je to bio "skok koji je otvorio mogućnost novog razmišljanja“ o razvoju reljefa Dinarskog krša.  

U važna svoja otkrića ubrojio je još pronalazak prve čovječe ribice na izvoru Dobličice Beloj Krajini, kasnije opisane kao podvrsta Protesus anguinsu parkelj.

Zatim je u bestropnoj pećini, koju je raskrio u kamenolomu Črnotiče iznad Čnog Kala, u blizini najduljeg mosta na autocesti Ljubljana Kopar, pronašao cjevčice životinje Marifugie cavatice, stare oko četiri milijuna godina, te utvrdio da se od tada rijeka, u kojoj su nekada živjele te životinjice, spustila za oko 400 metara i danas se pojavljuje na izvoru Rižane kod Kopra.

760 radova u knjigama, časopisima, na skupovima...

Četvrto njegovo važno otkriće su neolitski crteži u pećini Bestažovci kod Sežane, stariji od sedam tisuća godina.

„Najveći uspjeh je kada struci dodaš nešto svoje, napuštajući koncept njegova utemeljitelja, uz njegovu pomoć. I kad izgleda da je slučajno, vidiš da se to dogodilo jer nešto dobro znaš, ili zato što puno radiš i istražuješ na terenu“, kazao je Mihevc.

Njegova bibliografija prelazi brojku od 760 radova u knjigama, časopisima, na skupovima i u raznim medijima.

Od 2007. godine član je Komisije Vlade Republike Slovenije za rješavanje pitanja skrivenih grobova.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.