SUNCE je ovih dana dostiglo povijesni solarni minimum. Naime, ovog je vikenda Sunce bez pjega bilo više od 271 dana, uključujući posljednja 34 dana zaredom. Naša zvijezda nije bila toliko čista od pjega od početka ere modernih svemirskih istraživanja.
Prijašnja rekordna godina bez pjega bila je 2008., kada je Sunce bilo čisto 268 dana, piše Spaceweather.
No što to znači i je li nedostatak pjega nekako povezan s globalnim zatopljenjem, odnosno klimatskim promjenama?
Sunčeve pjege su oluje na površini Sunca
Kako bismo odgovorili na ovo pitanje, moramo prvo objasniti što je solarni minimum. Poznato je da se Sunce kreće u 11-godišnjim ciklusima, koji su slični otkucajima srca, odnosno da ima izraženo aktivan i slabo aktivan period; koji su poznati kao solarni maksimum i minimum.
Tijekom svakog tog ciklusa, Sunce prolazi kroz različite promjene u svojoj aktivnosti: povećavaju se (ili smanjuju) razine Sunčevog zračenja, količina materijala koje Sunce izbacuje i broj sunčevih pjega.
Sunčeve pjege su zapravo oluje na sunčevoj površini koje prate intenzivna magnetska aktivnost i izbačaji vrućih plinova. Točka najvećih aktivnosti Sunčevih pjega naziva se Sunčev maksimum.
Prema međuvladinom panelu UN-a za klimatske promjene (IPCC), znanstveni konsenzus je da varijacije solarne aktivnosti igraju vrlo malu ulogu u klimatskim promjenama. Nakon više od 40 godina praćenja putem satelita, ustanovljeno je da je Sunčeva energija u tom razdoblju porasla za manje od 0,1 posto.
S druge strane, od 1750. godine zagrijavanje izazvano stakleničkim plinovima nastalim izgaranjem fosilnih goriva preko 50 puta je veće od neznatnog zagrijavanja koje je došlo od samog Sunca u istom vremenskom intervalu, piše NASA.
Mogućnost velikog solarnog minimuma
Kao što smo već spomenuli, Sunce trenutno prolazi kroz solarni minimum, odnosno nisku razinu aktivnosti sunčevih pjega. Neki znanstvenici čak nagađaju da je ovo možda početak periodičnog solarnog događaja koji se naziva veliki minimum, dok drugi smatraju da nema dovoljno dokaza koji bi podržali ovu tvrdnju.
Tijekom velikog minimuma smanjuje se solarni magnetizam, a sunčeve pjege pojavljuju se izuzetno rijetko. Veliki minimumi mogu trajati nekoliko desetljeća ili čak cijelo stoljeće. Najveći takav nedavni događaj zbio se za vrijeme malog ledenog doba koje je trajalo od 13. pa do sredine 19. stoljeća i kada je između 1645. i 1715. bilo malo sunčevih pjega.
Može li niska aktivnost Sunca ohladiti naš planet?
Nekoliko novijih studija razmatralo je učinke koje bi mogao imati još jedan veliki minimum na globalnu temperaturu. Ove studije sugeriraju da bi veliki minimum mogao ohladiti planet za oko 0,3 stupnja Celzijevih što bi, u najboljem slučaju, usporilo globalno zagrijavanje koje su uzrokovali ljudi.
U slučaju da ne dođe do velikog minimuma, što je vrlo vjerojatno, znanstvenici smatraju da će razina aktivnosti sunčevih pjega i solarnih vjetrova igrati minimalnu ulogu u zagrijavanju ili hlađenju planeta, piše Scientific American.
Tome ide u prilog i ovaj produljeni period bez aktivnosti sunčevih pjega. On nije ohladio naš planet, odnosno smanjio učinak globalnog zatopljenja. Dapače, ovogodišnji studeni je drugi najtopliji u posljednjih 140 godina.