Foto: Patrik Maček/Pixsell
VLADA je sa sjednice u Hrvatski sabor uputila prijedlog zakona o potvrđivanju Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, poznatije kao Istanbulska konvencija, zajedno s interpretativnom izjavom.
Tijek sjednice pogledajte ovdje:
9:00 Vlada je uz prijedlog zakona o potvrđivanju Istambulske konvencije usvojila interpretativnu izjavu u kojoj se navodi da je cilj Konvencije zaštita žena od svih oblika nasilja, da njezine odredbe ne sadrže obvezu uvođenja "rodne ideologije" u hrvatski pravni i obrazovni sustav te da je Konvencija u skladu s ustavnim odredbama, posebno onima o zaštiti od ljudskih prava i temeljnih sloboda.
"Republika Hrvatska smatra da je cilj Konvencije zaštita žena od svih oblika nasilja te sprečavanje, progon i eliminacija nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja. Republika Hrvatska smatra da odredbe Konvencije ne sadrže obvezu uvođenja rodne ideologije u hrvatski pravni i obrazovni sustav ni obvezu promjene ustavne definicije braka. Republika Hrvatska smatra da je Konvencija u skladu s odredbama Ustava Republike Hrvatske, posebno s odredbama o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda te će Konvenciju primjenjivati uzimajući u obzir navedene odredbe, načela i vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske“, navodi se u interpretativnoj izjavi usvojenoj u četvrtak uz prijedlog zakona o potvrđivanju Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.
Svrha interpretativne izjave
Dodaje se kako je svrha interpretativne izjave točno odrediti i razjasniti značenje, odnosno doseg Konvencije ili nekih njezinih odredaba: "Polazeći od toga, predloženom izjavom Republika Hrvatska iznosi tumačenje cilja same Konvencije, a to je zaštita žena od svih oblika nasilja te sprečavanje, progon i eliminacija nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja. Takvim tumačenjem potvrđuje se da Konvencija, primjerice, nema za cilj priznavanje trećeg spola ili promjenu ustavne definicije braka".
U izjavi se konstatira da je Konvencija u skladu s odredbama Ustava Republike Hrvatske, posebice odredbama Glave III. Ustava o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, koja sadržava i odredbe koje se odnose na obitelj, definiciju braka, prava roditelja na odgoj djece i slobodu vjeroispovijedi. Stoga će Republika Hrvatska Konvenciju primjenjivati uzimajući u obzir odredbe, načela i vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske, ističe se.
"Ovim Zakonom potvrđuje se Konvencija čime se šalje čvrsta politička poruka o predanosti Republike Hrvatske borbi protiv nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja te stvara sinergija između djelovanja svih dionika čije aktivnosti su usmjerene ka borbi protiv nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja", stoji u izjavi.
"To je paneuropski problem. U vrijeme HDZ-ove vlade između 2007. i 2009. počeo je rad na Konvenciji. Za vrijeme HDZ-a od 2009. do 2011., nastavljen je rad i ona je dovršena. U vrijeme SDP-a, ona je potpisana", rekao je Plenković.
Istaknuo je da je SDP imao tri godine da je predloži Saboru, a da to nije napravio, a danas pritišće vladu da to napravi.
Dodao je i da slanje Konvencije u proceduru nije plod pritiska oporbe, ni udruga, već čvrsta i jasna volja njegove vlade da ratificra dokument temeljem čvrstog uvjerenja da će ratificiranje osnažiti problem nasilja nad ženama i u obitelji. "To je ključ, ni više ni manje", poručio je Plenković.
Opovgnuo je i priče o financijskim obvezama od milijardu kuna za provedbu konvencije. "Takve priče nisu točne. Što se tiče GREVIO-a, tijela koje će nadzirati provedbu, rekao je kako slična tijela nadziru provedbu drugih konvencija Vijeća Europe. "U borbi protiv korupcije, takvo tijelo zove se GRECO. Ovo tijelo nadzire povremeno provedbu konvencije, ništa manje i ništa više", rekao je.
S obzirom na konotacije o pitanju roda i tzv. rodne ideologije, Vlada , uvažavajući zabrinutost određenih aktera u društvu, rekao je Plenković, odlučuje u članku 4 prijedloga zakona o potvrđivanju konvencije dati interpretativnu izjavu.
"To su instrumenti koje države koriste kad žele pojasniti doseg pojedinih odredbi. One nisu samo naš izum, dio su međunarodnog prava. Zbog osjetljivosti jednog dijela, javnosti, usvojit ćemo 3 poruke - da konvencija ne sadrži preuzimanje nikakvih obveza koje bi uvodile nešto što bi se kosilo s pravnim poretkom, da se ne uvodi rodna ideologija u hrvatski pravni sustav kao ni promjena definicije braka.
"Nema skrivenih namjera. S punom odgovornošću predlažem ovaj zakon da ga uputimo u Sabor", rekao je Plenković.
8:38 Premijer se osvrnuo na događaje proteklih dana. Zahvalio je službama koje su radile na sprečavanju katastrofalnih posljedica poplava. Čestitao je Svjetski dan voda. Pohvalio se ostalim aktivnostima u kojima je vlada sudjelovala proteklog tjedna.
8:37 Počela je sjednica vlade.
8:30 Očekuje se početak sjednice vlade.
U izjavi je, kako je i najavljeno, navedeno da Hrvatska smatra da je cilj Konvencije zaštita od svih oblika nasilja te sprječavanje nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja, da je ona u skladu s Ustavom RH, posebno s odredbama o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda te da ne sadržava obvezu uvođenja rodne ideologije ni redefiniranja ustavne definicije braka kao zajednice muškarca i žene.
Potpisnice Konvencije trebaju osigurati provedbu mjera za zaštitu prava žrtava, bez diskriminacije na bilo kojoj osnovi kao što su spol, rod, rasa, boja kože, jezik, vjera, političko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, pripadnost nacionalnim manjinama, imovinsko stanje, rođenje, seksualna orijentacija, rodni identitet, dob, zdravstveno stanje, invaliditet, bračno stanje, migrantski, izbjeglički ili drugi status.
Premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković u utorak je dobio potporu većine članova Predsjedništva HDZ-a, a u srijedu i potporu partnera u vladajućoj većini za ratifikaciju Konvencije koja je izazvala mnoge reakcije u javnosti i kojoj se protive Katolička crkva i mnoge udruge jer smatraju da se njome uvodi "rodna ideologija".
U subotu prosvjed
Za subotu je najavljen i prosvjed protivnika ratifikacije Konvencije koju je Vijeće Europe prihvatilo 11. svibnja 2011. u Istanbulu, po kojem je i dobila ime, a dosad su je ratificirale 24 države od 47 članica Vijeća Europe, među kojima je 14 članica Europske unije.
Na dnevnom redu sjednice Vlade je i prijedlog zakona o audiovizualnim djelatnostima kojim se preciznije definira način izbora i ovlasti članova tijela Hrvatskog audiovizualnog centra, među kojima i Hrvatskog audiovizualnog vijeća koji donose odluku o raspodjeli novca za provedbu Nacionalnog programa promicanja audiovizualnog stvaralaštva.
Dokument Vlade o Istanbulskoj konvenciji by Index.hr on Scribd