USTAVNI je sud nedavno donio odluku kojom je riješen četverogodišnji spor u hrvatskom obrazovnom sustavu nastao za vrijeme mandata ministrice Blaženke Divjak.
Naime, ona je svojedobno u izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi 2018. godine propisala da se pri zapošljavanju ravnatelja mogu uzeti u obzir i dodatne kompetencije: poznavanje stranog jezika, osnovne digitalne vještine i iskustvo rada na projektima.
Udruge ravnatelja podnijele tužbu zbog znanja stranog jezika i digitalnih kompetencija
Protiv toga su ustavnu tužbu podnijele dvije udruge ravnatelja osnovnih i srednjih škola. U njoj su tvrdile da dolazi do "diskriminacije većine nastavnika (potencijalnih kandidata za ravnatelja), odnosno svih onih koji nisu nastavnici jezika i informatike, a koje se na taj način protežira". Istaknuli su i kako bi se u dodatnim kompetencijama trebali bodovati i napredovanje, nagrade, radni staž, stručna znanja...
Nakon četiri godine Ustavni je sud odbio njihovu tužbu.
"Ustavni sud ističe da je zakonodavac slobodan u okviru svojeg ustavnog ovlaštenja zakonom propisati i dodatne uvjete koje trebaju ispunjavati kandidati za ravnatelja školske ustanove, a pri čemu je razvidno da je školskim ustanovama prepustio da one same u svojim statutima odrede sadržaj i postupak vrednovanja zakonom propisanih potrebnih dodatnih uvjeta odnosno kompetencija", navodi se u odluci Ustavnog suda.
Bivša ministrica Divjak: Primjer kako se udruge ravnatelja bore protiv znanja
Na odluku Ustavnog suda na svom je profilu na Facebooku reagirala bivša ministrica Divjak, koja je navela da je tužba "primjer kako se udruge ravnatelja škola bore protiv znanja".
"Zanimljivo je da se udruge nisu bile glasne vezano uz ove odbijenice, pa su možda ipak shvatili iz odgovora Ustavnog suda da su pretjerali. Udruga srednjoškolskih ravnatelja je barem rješenje Ustavnog suda objavila na mrežnim stranicama, a udruga osnovnoškolskih niti to", napisala je Divjak.
"Drugo je pitanje, kakva je njima uopće bila motivacija za podnošenje ove tužbe Ustavnom sudu 2018. Koga su štitili? Naime, ravnatelji škola koji rade dobar posao (znam ih puno), bez problema ispunjavaju ove uvjete, a i mnoge druge više zahtjeve!" dodala je.
"Ovaj zahtjev za dodatnim kompetencijama bi trebao biti vjetar u jedra kvalitetnim ravnateljima i kandidatima jer bi mogli dobiti kod izbora dodatne bodove, a ne da se bira po netransparentnim, a ponekad i 'političkim', kriterijima. Apeliram na sve vas da provjerite i pitate kako se to provodi u školama", pozvala je bivša ministrica Divjak.
Suzana Hitrec: Odluka Ustavnog suda je došla kada nikome više nije relevantna
Index se za komentar poraza na Ustavnom sudu obratio Udruzi srednjoškolskih ravnatelja Hrvatske (USRH), koja je odluku objavila na svojim mrežnim stranicama.
"Odluka Ustavnog suda je došla nakon nekoliko godina, u trenutku kada nikome nije više relevantna. U izradi je novi zakon, a u međuvremenu je oko 90 posto ravnatelja imalo izbor i reizbor, na kojima su svi dostavili potvrde i o tim kompetencijama, poput znanja stranog jezika", kaže za Index Suzana Hitrec iz Udruge srednjoškolskih ravnatelja Hrvatske (USRH).
Kaže da nije sporno što se od ravnatelja traže takve kompetencije.
"Na kraju krajeva, svi smo na fakultetu učili strani jezik tako da je pretpostavka da smo ga sposobni upotrebljavati, a mnogi to čine baš kroz europske projekte", dodaje Hitrec.
Radi se na novom zakonu
Pa zašto je onda došlo do ustavne tužbe?
"Do tužbe je došlo zato što to nisu ključne kompetencije, već dodatne kompetencije. Drugi razlog je bio način vrednovanja, zakonom je bilo propisano da se on propisuje statutima, koji pak ovise o županijama kao osnivačima škola. U nekim županijama su statuti za te stvari predviđali 20-30 bodova, a u drugima 0 bodova, nije bilo jasnih kriterija. Ravnatelji u tom slučaju nisu bili u istom položaju", objašnjava Hitrec.
Kaže i da bi time u povlaštenom položaju bili nastavnici stranih jezika i informatike.
Hitrec ističe da su oni inzistirali na tome da ravnatelji trebaju ispunjavati ključne kompetencije za ravnatelje. To su kompetencije poput strateškog menadžmenta, organiziranja kvalitetne nastave itd. Na tome se navodno radi i u novom zakonu.
Što bi se reklo u narodu, tresla se brda, rodio se miš.