Kir Veliki jedan je od najslavnijih vladara u povijesti. Kao osnivač dinastije Ahemenida i vođa Perzijskog Carstva, svojim je djelovanjem uvjetovao cijelu antičku povijest. Iako je živio prije više od 2500 godina, njegovo ime i danas odjekuje, ne samo zbog osvajalačkog duha nego i zbog neobičnog pristupa vladavini, koji je uključivao poštivanje različitih naroda i religija. Za njega je značajna i činjenica da je jedini poganski vladar spomenut u Bibliji, gdje je nazvan "pomazanikom Božjim". No tko je zapravo bio Kir Veliki i zašto se spominje u gotovo svim svjetskim izvorima?
Osnivač Perzijskog Carstva
Kir je rođen u Perziji, području koje je bilo pod vlašću Medijskog Carstva. Uspon na vlast započeo je porazom medijskog kralja Astijaga, vlastitog djeda, 550. godine pr. Kr. Ovim činom Kir je ujedinio Mediju i Perziju, stvarajući temelje za osnivanje velikog Perzijskog Carstva. Iako je bio mlad, njegova vojna sposobnost, kao i politička mudrost, brzo su ga učinile prepoznatljivim širom Bliskog istoka.
Tijekom narednih nekoliko godina Kir je nastavio širiti svoje carstvo. Osvojio je Babilon, Lidiju te teritorije na sjeveru i istoku, uključujući područja današnjeg Afganistana i Pakistana. Na vrhuncu njegove vladavine Perzijsko Carstvo obuhvaćalo je područje od Balkana do Indije, što ga je učinilo najvećim carstvom tadašnjeg svijeta.
Kirov dekret: Povratak Židova u Jeruzalem
Jedna od najvažnijih Kirovih odluka bio je njegov dekret o povratku Židova u Jeruzalem. Nakon što je osvojio Babilon 539. godine pr. Kr., omogućio je Židovima koji su bili u babilonskom sužanjstvu da se vrate u svoju domovinu i obnove hram u Jeruzalemu. Ovaj potez omogućio mu je da stvori novu sliku o sebi. Naime, nakon što su se Židovi vratili, među njima su kružile priče da je Kir sljedeći mesija te njihov suvremeni spasitelj.
Zanimljivo je da je ovaj događaj zapisan u Bibliji. U knjigama Izaije i Ezre Kir je nazvan "pomazanikom Božjim", iako nije bio Židov. U Izaiji Bog direktno govori Kiru kao svom izabraniku, što je rijedak primjer da je poganski vladar dobio takav status.
Tolerancija i poštivanje različitosti
Kir Veliki bio je poznat po toleranciji prema osvojenim narodima. Za razliku od drugih vladara tog vremena, koji su često prisiljavali pokorene narode da prihvate njihove zakone i vjerovanja, Kir je dao velikim dijelovima svog carstva da zadrže svoje vjerske i kulturne običaje. To je bila odlika koja je omogućila dugoročnu stabilnost ogromnog carstva.
Na primjer, Kir je omogućio da se vladari u osvojenim regijama, poput Egipta, zadrže na vlasti, pod uvjetom da priznaju njegovu nadmoć. Ova politika decentralizacije bila je ključna za održavanje mira u carstvu i omogućila je različitim narodima da se osjećaju poštovano.
Prvi perzijski zakoni
Jedan od najpoznatijih spomenika iz tog vremena je Kirov cilindar, koji je pronađen u Babilonu i datira iz 539. godine pr. Kr. Cilindar je ustvari kamen na kojem su ispisani Kirovi dekreti i zakoni. Često se smatra prvim poznatim dokumentom koji se odnosi na ljudska prava jer Kir u njemu obećava slobodu obožavanja i vraćanje kulturnih artefakata narodima koje je pokorio.
Cilindar je danas izložen u Britanskom muzeju i smatra se jednim od najvažnijih arheoloških izvora antike.
Kir je umro 4. prosinca 530. godine pr. Kr. Njegovi nasljednici vodit će zemlju po sličnim principima kao i on, održavajući stabilnost u glomaznom carstvu. Tek u 4. stoljeću pr. Kr. toj stabilnosti doći će kraj kada sa zapada navire nova prijetnja u obliku mladog makedonskog generala.