Uvoz ruskog ukapljenog prirodnog plina (LNG) u Europsku uniju (EU) ove se godine povećao za devet posto, a francuski mediji izvještavaju o udvostručenim količinama, izvještava Forbes.
Istraživačka organizacija Centar za istraživanje energetike (CREA) sa sjedištem u Finskoj utvrdila je da se uvoz ukapljenog prirodnog plina (LNG) iz Rusije u Europsku uniju (EU) u prvih šest mjeseci ove godine povećao za devet posto.
Time je EU postala najveći uvoznik ruskog LNG-a, koji je nakon početka rata u Ukrajini nadomjestio dio značajnog smanjenja uvoza ruskog plinovodnog plina. EU kupuje polovicu izvezenih ruskih količina (54 posto), dok Kina i Japan kupuju po oko petinu (22 odnosno 18 posto), navodi CREA.
Restrukturiranje tokova i obvezujući ugovori
Francuski mediji izvještavaju da su se pošiljke ruskog LNG-a u Francusku u prvoj polovici ove godine više nego udvostručile, s dvije na 4.4 milijarde kubičnih metara.
Francusko Ministarstvo financija i gospodarstva u odgovoru je navelo da su napadi Huti pobunjenika na trgovačke brodove koji plove kroz Sueski kanal zahtijevali preusmjeravanje uvoznih ruta. Budući da plin s Bliskog istoka više ne može lako dosegnuti Europu, aktivirana je ruska ruta.
No, podaci pokazuju da je Francuska manje uvozila iz SAD-a, Angole, Kameruna, Egipta i Nigerije, odnosno zemalja koje plin ne dostavljaju preko Crvenog mora. Analitičar je za Euronews izjavio da se ruski plin prodaje s popustom jer sankcije smanjuju interes.
U kompaniji Total Energies, koja je suvlasnica najvećeg ruskog LNG terminala, za francuske su medije izjavili da smanjuju količine, ali da kupuju u skladu s potpisanim ugovorima. Godine 2018. obvezali su se kupovati četiri milijuna tona godišnje. Ugovor bi bez financijskih posljedica mogli raskinuti samo ako bi europska politika uvela sankcije protiv ruskih izvoznika plina, dodali su iz energetske kompanije. Sankcija, kao što pišemo dalje, zasad nema.
Francuska uvozi najviše, slijede Belgija i Španjolska
Osim Francuske, najveći uvoznici ruskog LNG-a su Belgija i Španjolska. Te zemlje imaju najviše LNG terminala i stoga su ulazna točka, a trgovci plinom mogu količine prodavati i drugdje. Da se to doista događa, pokazuju i podaci: u Francuskoj je potrošnja plina u prvoj polovici godine pala za devet posto, a za otprilike toliko se povećao izvoz u Belgiju.
Europske zemlje dnevno u ruski proračun uplaćuju 664 milijuna eura (za kupovinu svih energenata, uglavnom nafte i plina), dok je na početku rata prosječni dnevni iznos malo prelazio milijardu eura, pokazuju podaci centra CREA.
EU oklijeva oko plina
Uvoz ruskog LNG-a povećava se unatoč tome što europska politika od početka rata u Ukrajini naglašava da nastoji smanjiti kupovinu ruskih energenata. Time se, naime, puni ruski proračun i pomaže financirati invazija Kremlja na Ukrajinu.
S druge strane, potezi Bruxellesa pokazuju da je ruski plin i dalje važan element osiguravanja energetske sigurnosti u Europi. EU je ograničila uvoz ugljena i nafte iz Rusije, ali za prirodni plin nije uvela sankcije.
Vrh Europske komisije u izjavama ponavlja cilj da će Europa do 2027. godine potpuno prestati koristiti ruske energente. No, baltički političari očito sumnjaju u ozbiljnost namjere političkog vrha starog kontinenta i nastoje to zapisati i u zakonodavstvo.
Glasnogovornik Europske komisije izjavio je za francuske medije da se ukupni uvoz ruskog plina između 2021. i 2023. godine znatno smanjio. Podaci centra CREA pokazuju da europske zemlje danas dnevno uplaćuju 664 milijuna eura u ruski proračun (za kupovinu svih energenata, uglavnom nafte i plina), dok je na početku rata prosječni dnevni iznos malo prelazio milijardu eura.