Foto: Pixsell/Marko Lukunic
DANAS su održani izbori na kojima se odlučila vrlo važna stvar za sudbinu Hrvatske - tko će sljedeće četiri godine voditi najveću obrazovnu instituciju u Hrvatskoj, Sveučilište u Zagrebu.
Za rektora je izabran Damir Boras. Dobio je 54 glasa, dok je Damir Bakić dobio 15 glasova. Jedan glas je nevažeći. Damir Bakić rekao je kako je Senat izabrao čovjeka po svojoj mjeri i dodao da će on ostati aktivan član Senata. Na pitanje bi li prihvatio položaj prorektora, rekao je: "Nipošto".
Održana je konferencija za novinare povodom izbora rektora. Na njoj se Boras, napokon suočen s novinarima, svađao s predstavnicima medija.
Tijek konferencije možete vidjeti ovdje:
13:57 "Mnoge izjave s portala Srednja.hr bile su izokrenute. Dosta je bilo napuhano. Što se tiče tužbe protiv studenta, novinama je javljeno da objave demanti. Povukao sam tužbu, ona je bila automatska. Moram vam reći da je istina granica. Kako ja mogu natjerati da se govori istina? Vi u vašim pitanjima već imate negativan odgovor, to su retorička pitanja", rekao je Boras.
"U posljednjih mjesec dana nisam pročitao nijedan pozitivan članak o sebi ni o upravi", rekao je.
Novinari mu postavljaju pitanja, a on se svađa s njima. Jednoj novinarki koja ga je upitala zbog čega joj je prijetio tužbom, poručio je kako to nije istina i da napiše tako. Šimpraga upozorava novinare kako trebaju raditi svoj posao i kaže da će presica završiti ako ne budu postavljali pitanja vezana uz temu.
"Ja ću vam rado pomoći da shvatite neke stvari. Nađite nekoga koga sam zaposlio od svoje djece", odvratio je Boras jednom novinaru.
Jednoj novinarki je rekao da bi trebala naučiti brojati. "Ako ste glasni, niste brojni", rekao je.
13:31 Rekao je kako mu je velika čast što je dobio 54 glasa. Dodao je da su zastupali interese svakog pojedinog nastavnika i fakulteta.
"Što se tiče medija, u početku moga mandata, bila je dobra suradnja, a onda je došlo do izvrtanja činjenica. Dogodila se negativna kampanja pa sam smanjio osobnu komunikaciju s novinarima. I oni koji nisu glasali za mene, imali su velike koristi od ove uprave", rekao je.
"U ovom mandatu nudim brigu za kadrove. Nadam se da će proći ova kriza u politici, a da će onda doći na red naši mladi, naši studenti", dodao je.
"Ne možemo biti bolji, ako imamo tako slaba financiranja. Ali ipak smo to poboljšali. Sveučilište je daleko bolje ako uzmemo u obzir kako je financirano. Imamo kvalitetu. Moramo gledati cjelinu i osigurati da oni koji idu na manje zahtjevne fakultete nađu posla", kaže.
"Ja kao rektor dobivam plaću kao tehničar u Beču", rekao je Boras.
"Ja nisam u sukobu interesa, ja sam profesor. Kad se upotrebljava takav govor, mora se jako paziti", odgovorio je na upit novinara o isplati novca.
"Sljedeća inauguracija će koštati nula kuna jer rektora nije potrebno više etablirati", odgovorio je na upit hoće li biti inauguracije.
13:23 "Divan je dan, birali smo rektora", rekao je prorektor Šimpraga.
"Profesor Boras dobio je 54 glasa, a njegov protukandidat 15 glasova. Profesor Boras će svoj mandat započeti 1. 10. 2018. Čestitamo novom rektoru. Sad ću zamoliti rektora da se obrati javnosti", rekao je Šimpraga.
Boras je zahvalio novinarima na dolasku i interesu.
"Htio bih zahvaliti Enesu Midžiću koji je bio predsjednik izbornog povjerenstva, dekanima, prodekanima, predstavnicima, studenticama i studentima. Svima zahvaljujem na pruženom povjerenju. Zahvaljujem i protukandidatu Damiru Bakiću. Posebno zahvaljujem svima koji su me podržali tijekom izbornog procesa, a zahvaljujem i svim sastavnicama Sveučilišta. Zahvaljujem i članovima svoje obitelji koja je bila izložena zbog negativne medijske kampanje. Zastupam stav da Sveučilište treba podržavati samostalnost dekana jer ćemo samo uz njih imati snažno i utjecajno sveučilište. Zalagat ću se za akademski pristup i toleranciju. Poželio bih vam nove i brojne uspjehe u sljedećoj godini, nove patente u znanosti, razvoju i umjetnosti. Vama, kolegice i kolege iz medija, s vama očekujem plodnu suradnju. Zahvaljujem vam na dolasku i stojim na raspolaganju", završio je Boras.
>> Ovo su ljudi koji danas odlučuju o sudbinama naše djece
Senat Sveučilišta, koji se sastoji od 70 članova, od kojih veći dio čine čelni ljudi fakulteta, a manji predstavnici studenata, tajnim glasanjem birali su između dvojice kandidata – dosadašnjeg rektora Damira Borasa i profesora s PMF-a Damira Bakića.
Važni izbori
Ovi izbori važni su, među ostalim zbog toga što se odigravaju u kritičnim vremenima u kojima mladi sve manje svoju budućnost vide u Hrvatskoj. Atmosfera beznađa samo pridonosi lošoj demografskoj slici, a ona crnoj perspektivi ljudi koji su godinama izdvajali za zdravlje i mirovine koje postaju sve manje i sve nedostatnije za dostojanstven život.
Također su važni jer posljednjih godina sve više raste nezadovoljstvo načinom na koji Boras i njemu bliski ljudi vode SuZg. Sve je više glasova u javnosti, u medijima, u akademskoj zajednici i među studentima koji traže da ne dobije još jedan mandat. U prilog tome, među ostalim, govori činjenica da je jučer, dan prije izbora, pred Rektoratom održan prosvjed "Sveučilište mora bolje!"
Afere i problemi koji se vezuju uz Borasa
Antikomunikator godine: 2017. Boras je proglašen za najgoreg komunikatora s javnošću, a 2018. je drugi put kandidiran jer u međuvremenu ništa nije popravio. Naprotiv!
Kupovanje čelnih ljudi fakulteta: Boras je na razne načine nastojao pridobiti dekane i druge čelne ljude iz sustava za sebe. Primjerice, dekanu FER-a Mislavu Grgiću javno je ponudio da će ga uzeti za prorektora ako ponovno postane rektor.
Lex Boras/Lex Barišić: Boras je osobno sjedio u povjerenstvu koje je krojilo izmjene i dopune Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju na način koji bi 65-godišnjacima olakšao da ne moraju u mirovinu i da lakše dobivaju čelne funkcije na Sveučilištu. Isti je zakon trebao olakšati obranu od optužaba za plagijat. Prijedlog zakona, koji je odbačen, u medijima je stoga prozvan Lex Boras/Lex Barišić.
Tužbe protiv novinara: S medijima je uglavnom komunicirao preko odvjetničkog ureda koji je podigao brojne tužbe protiv novinara, bilo pred sudovima ili pred HND-om (jedna takva protiv autora ovog teksta je odbačena).
Tužbe Ustavnom sudu: Pokrenuo je čak tri ustavne tužbe, vjerojatno više nego ijedan rektor ranije!
a) Tužba protiv Odbora za etiku kako bi mu se oduzela hijerarhijska nadređenost lokalnim tijelima
b) Tužba kojom se traži diskriminacija stručnih studija i njihovih 50.000 studenata
Tužba protiv studenta: Boras je izazvao konsternaciju najavom tužbe i zahtjeva za odštetom od 20.000 kn protiv studenta Hrvatskih studija koji je rekao kako postoji mogućnost da se iza provale u prostorije studentskih udruga krije pritisak Uprave studija na studentske udruge.
Policija pred Rektoratom: U par navrata angažirao je policiju da ga štiti od prosvjednika (interventnu za prosvjed studenata FF-a, običnu za prosvjed studenata HS-a)
Guranje štetnih ugovora: Boras, a kasnije i njegov nasljednik i štićenik Vlatko Previšić, gurali su ugovore o suradnji Filozofskog fakulteta i Katoličkog bogoslovnog fakulteta koji su bili štetni za FF. Prema Akademskoj solidarnosti, jedna od motivacija bio mu je glas KBF-a za mjesto rektora.
Sustavna degradacija Hrvatskih studija: Protivno zakonu Boras je promijenio status HS-a iz sveučilišnog centra u sveučilišni odjel, a na prigovor svojeg sadašnjeg protukandidata da će doći do kršenja zakona odgovorio je: “Promijenit ćemo zakon.“ No Borasu bliski ministar Pavo Barišić je otpao pa nije došlo do promjene zakona, a HS i dalje djeluje protuzakonito.
Zaobilaženje Senata: Boras je spriječio da prijava zbog njegova kršenja Etičkog kodeksa SuZg prilikom imenovanja Ante Čovića i Mislava Ježića u Odbor za rješavanje pravnog statusa HS-a dođe na Senat. Učinio je to suprotno Etičkom kodeksu (čl. 33, st. 3) koji predviđa da u slučaju etičkih prijava protiv rektora Senat odlučuje o postupku. Jedna članica Senata višekratno je zahtijevala od Borasa da ispoštuje svoju obvezu, no on se višekratno oglušio o taj zahtjev.
Postavio je svojeg izabranika na čelo HS-a: Na čelo HS-a postavio je svojeg odabranika Maria Grčevića kojeg Znanstveno-nastavno vijeće Hrvatskih studija nije podržalo (naime, Grčević nije bio odabran kao predloženik ZNV-a, čak nije bio ni kandidat s najviše glasova, a poslije se o njegovu imenovanju ZNV negativno očitovalo. No to nije omelo ni Borasa ni Grčevića).
Dovođenje svojih ljudi: Formirao je privremena tijela HS-a, uključujući privremeno Znanstveno-nastavno vijeće, iz kojih je uklonio sve nepoćudne profesore, a postavio one koji nisu zaposleni na HS-u, svoje pravnice, dvije bibliotekarke bez ikakvih znanstvenih ili nastavnih zvanja… Ljudi bliski Borasu, Barišiću i Čoviću također su završili na ključnim pozicijama u matičnim i područnim odborima.
Okupacija HS-a: Omogućio je sporno zapošljavanje 35 osoba na HS-u, bez sudjelovanja i uopće znanja Senata. Na zahtjev članova Senata da se o tome raspravlja, Boras se oglušio.
Neprodužavanje ugovora i protjerivanje nepodobnih: Profesorima na HS-u, koji su sudjelovali u štrajku ili na druge načine kritizirali Borasa i vodstvo HS-a, nisu produženi ugovori ili su vršeni takvi pritisci da su sami odlučili otići, iako se radilo o istaknutim stručnjacima i vrsnim predavačima.
Otvaranje radnih mjesta za Borasa: Kako bi mogao nastaviti raditi nakon 65. godine Borasovi kolege dekani na Učiteljskom fakultetu i na Grafičkom fakultetu raspisali su natječaje za posao koji su izgledali kao skrojeni za njegove i samo njegove kvalifikacije i životopis. To mu je omogućilo da nastavi s karijerom profesora, a time i rektora te da se prijavi za novi mandat.
Vjerojatno najkritiziraniji rektor u povijesti: Borasovi potezi gotovo su redovno izazivali kritike s mnogih strana tako da se stječe dojam da je jedan od najkritiziranijih i najlošijih rektora ikada.
a) Kritike bivšeg rektora Alekse Bjeliša
c) Kritike medija vjerojatno je nemoguće sve pobrojati
d) Kritike studenata i profesora, osobito onih s FF-a i HS-a
e) Protiv njega više puta su održavani prosvjedi
Dodjeljivanje sredstava za istraživanje samome sebi: U više navrata dodjeljivao si je najveće ili skoro najveće moguće iznose za projekte unatoč činjenici da je kao rektor bio u položaju koji bi se mogao interpretirati kao sukob interesa i unatoč tome što se ne očekuje da rektor, uz sve svoje obaveze u rektoratu i na fakultetu, ima dovoljno vremena za ozbiljan znanstveni rad.
Dodjeljivanje sredstava za vlastiti PR: Sveučilište u Zagrebu godišnje iz svojeg proračuna daje oko milijun kuna za tiskanje svog propagandnog biltena Universitas, podlistka Jutarnjeg lista i Slobodne Dalmacije, u kojem daje platformu isključivo svojim ljudima, poput akademika Mislava Ježića i prorektora Ante Čovića, koji tu platformu koriste za vlastiti obračun s medijima, studentima i profesorima svog Sveučilišta.
Uzimanje proustaškog falsifikatora Jakova Sedlara za savjetnika.
Ignoriranje zahtjeva ministrice: Rektorat mjesecima ne dostavlja dokumentaciju koju je tražilo resorno Ministarstvo kako bi provelo upravni nadzor nad Sveučilištem. Štoviše, protiv takve mogućnosti nadzora pokrenuo je ustavnu tužbu.
Novinarima nije dozvolio prisustvovanje na izborima: Mada je čak 16 redakcija raznih medija tražilo mogućnost prisustvovanja izborima novog rektora, u skladu sa svojevremenom praksom, Boras na to nije pristao. Naprotiv, novinare su na vratima Rektorata dočekali zaštitari.
Izbjegavanje sučeljavanja: U mnogo navrata Boras je izbjegao sučeljavanje s protukandidatom u medijima. Među ostalim, odbio je sudjelovati u više TV emisija u kojima se trebao suočiti s Damirom Bakićem.
Malverzacije oko Studentskog zbora: U više navrata nastojao je neutralizirati Studentski zbor koji mu nije uvijek bio naklonjen. Štoviše, pokušao je utjecati na izbor njegovih čelnih ljudi.
Antagoniziranje studenata: Na HS-u su Borasovi ljudi onemogućili govor studenta kojeg su sami studenti odabrali. Umjesto njega, govor je održao student koji je ondje na plaći, a nije sporan za vodstvo fakulteta. Prostorije koje su na HS-u koristile studentske udruge SuZg je dodijelio DHMZ-u, a nije im osigurao zamjenske.
Ukinuo je novčani dio Rektorove nagrade.
Ukinute potpore za kolegije: Ukinuo je poticaje nastavnicima za uvođenje novih kolegija na stranim jezicima, što je nužno ne samo za privlačenje stranih studenata, nego i za dodatne kompetencije domaćim studentima.
Netransparentne dodjele potpora: Godišnje kratkotrajne potpore za istraživanja, koje se financiraju iz programskih ugovora, Boras dodjeljuje netransparentno, prema postupcima i kriterijima od prije tri godine. (U sklopu toga sebi je dodijelio 65.000 kn)
Krojači sudbine Sveučilišta i Hrvatske
Kao što smo naveli u uvodu, sutra će o sudbini hrvatskog obrazovanja, a time i Hrvatske, odlučivati 70 članova Senata. U javnosti, ali i u akademskoj zajednici postoji određeni strah da je Boras na razne načine uspio za sebe pridobiti većinu senatora koji dolaze s čelnih pozicija na fakultetima iako nema veliku potporu u bazi. Naime, Boras je za svoju kandidaturu tražio podršku čak 15 fakulteta, no dobio ju je od samo 6. S druge strane njegove ideje i odluke u Senatu su prilično rijetko nailazile na kritike ili na rušenje glasanjem.