Andrea Tornielli, vatikanist i glavni urednik Vatican Newsa, u kolumni se osvrnuo na dokument Dikasterija za nauk vjere o događajima u Međugorju.
Vatikan je u dokumentu priznao "brojne pozitivne plodove" koji se događaju u Međugorju, svjetski poznatome hodočasničkome mjestu u BiH, ali nije dao svoj stav o nadnaravnosti fenomena koji se vezuje uz tvrdnje vidjelaca da im se tamo ukazuje Gospa i šalje im poruke.
Tornielli navodi kako je "službeno zeleno svjetlo pobožnosti i duhovnom iskustvu... bilo moguće zahvaljujući obilnim pozitivnim plodovima utvrđenima u toj župi koju svake godine posjeti više od milijun ljudi, kao i u cijelom svijetu: hodočašća, obraćenja, povratak sakramentima, brakovi u krizi koji se obnavljaju".
"Današnja odluka nije iznenađujuća"
Napomenuo je kako se radi o elementima na koje je papa Franja uvijek gledao. Objašnjava kako je aktualni papa još kao biskup u Argentini smatrao kako "pučke pobožnosti koje pokreću tolike ljude prema svetištima valja pratiti, ispravljati kada je potrebno, ali ne gušiti".
Tornielli naglašava kako se pri procjeni navodnih nadnaravnih pojava uvijek mora obratiti pozornost upravo na duhovne plodove. Podsjetio je da su u svibnju donesene nove norme, prema kojima ne treba više čekati proglašenje nadnaravnosti "kako bi se odobrio kult, pobožnosti i hodočašća, ako nema prevara i skrivenih interesa, ako su poruke pravovjerne i ponajviše ako ima mnogo pozitivnih iskustava".
Priznaje da se u slučaju Međugorja radi o jednom od najpoznatijih i najkontroverznijih marijanskih ukazanja prošloga stoljeća. Tvrdi kako današnja odluka nije iznenađujuća. Citira kardinala Fernándeza koji je još u svibnju, odgovarajući na jedno pitanje o Međugorju, rekao: "S ovim normama mislimo da će biti lakše ići naprijed i doći do zaključka."
"Priznaje se vrijednost plodova"
Spominje i objašnjenje kardinala Ratzingera, koji je u knjizi intervjua Izvještaj u vjeri istaknuo:
"Jedan od naših kriterija je odvojiti aspekt istinske ili pretpostavljene nadnaravnosti ukazanja od aspekta njegovih duhovnih plodova. Hodočašća staroga kršćanstva išla su prema mjestima oko kojih bi naš suvremeni kritički duh katkada bio zbunjen što se tiče znanstvene istine i tradicije koja je s njom povezana.
To ne umanjuje činjenicu da su ta hodočašća bila plodonosna, blagotvorna i važna za život kršćanskoga naroda. Problem nije toliko u modernoj hiperkritici (koja, među ostalim, završava u obliku nove lakovjernosti), nego u vrjednovanju vitalnosti i pravovjernosti vjerskoga života koji se razvija oko tih mjesta."
Tornielli podsjeća da je upravo Ratzinger 2010. istraživanje fenomena u Međugorju povjerio komisiji koju je vodio kardinal Ruini.
Tvrdi kako dokument Dikasterija za nauk vjere "priznaje vrijednost plodova, iznosi uglavnom pozitivno mišljenje o brojnim porukama vezanima za Međugorje koje su se širile tijekom ovih godina, ispravljajući neke problematične tekstove i neka tumačenja koja su mogla biti pod subjektivnim utjecajem vidioca".
"Ističu se dvije središnje jezgre međugorske poruke"
"Što se tiče djece protagonista tog fenomena, koja su tijekom godina bila predmet kontroverzi, pa čak i optužbi, dokument već od prvih redaka pojašnjava da odobrenje ne podrazumijeva prosudbu njihova moralnog života te da u svakom slučaju duhovni darovi ne zahtijevaju nužno moralno savršenstvo uključenih osoba kako bi djelovali", napominje Tornielli.
Dodaje kako dano odobrenje znači da nisu utvrđeni nikakvi posebno kritični ili rizični aspekti, kao ni laži, krivotvorenje ili mitomanija. Objašnjava kako se u dokumentu ističu dvije središnje jezgre međugorske poruke: obraćenje i povratak Bogu te mir.
Ističe kako se u trenutku kad je fenomen započeo nije moglo zamisliti da će upravo BiH postati poprište krvavih sukoba. Tornielli piše kako su ga "duboko pogodila svjedočanstva prijatelja i sugrađana vidioca: ljudi koji ni na koji način nisu bili uključeni u ukazanja ili poruke, a koji su, suočeni s okrutnostima rata koji se na tim prostorima vodio i među susjedima, bili sposobni oprostiti".
"Postoji mnogo čudesniji aspekt od brojnih drugih pojava"
"Zahvaljujući njihovu iskustvu vjere povezanom s ukazanjima u Međugorju, pomirili su se i s onima koji su se okaljali teškim nasiljem nad njihovom rodbinom. To je mnogo čudesniji aspekt od brojnih drugih pojava o kojima se govori oko mjesta ukazanja", uvjeren je.
Smatra kako je istinska poruka Međugorja "u onim porukama u kojima se Gospa relativizira i poziva nas da ne idemo za lažnim prorocima, da ne tražimo znatiželjno vijesti o tajnama i apokaliptičnim predviđanjima".
Kolumnu zaključuje citirajući jednu poruku iz studenog 1982.: "Ne idite u potragu za izvanrednim stvarima, nego radije uzmite Evanđelje, čitajte ga i sve će vam biti jasno."