UKRAJINSKI veleposlanik pri EU Vsevolod Čencov izjavio je za Euro News da zemlje Europske unije moraju biti spremne na ekonomske žrtve zbog zabrane uvoza ruske nafte. Prijedlog Europske komisije u vezi s embargom na rusku naftu znači postupno ukidanje uvoza ruske sirove nafte kroz šest mjeseci i svih rafiniranih naftnih derivata do kraja 2022.
Mađarska, Slovačka, Češka i Bugarska traže izuzeće iz embarga na rusku naftu. Tvrde da im je potrebno vrijeme za prilagodbu energetskih sustava, ali i za pronalazak sigurnog dobavljača energenata.
"Do sada je EU bila prilično ujedinjena po pitanju sankcija. Nadamo se da će ova kriza embarga na naftu biti prevladana. Oni koji donose odluke u Mađarskoj i drugim zemljama razumiju što se događa u Ukrajini. Sami mogu vidjeti razinu zločina u Kijevu i drugim gradovima. Kako bi zaustavile Rusiju, države članice također trebaju biti spremne na određene žrtve, uključujući i ekonomske", rekao je Čencov u intervjuu za Euro News.
"Svaki paket sankcija pojačava pritisak na Rusiju, ali to nije dovoljno"
Čencov kaže da je važno da Rusija ostane bez novca po pitanju energenata.
"Čuli smo da će embargo na naftu, ako se uvede, stupiti na snagu za nekoliko mjeseci. Možda bliže kraju godine. To znači da će Rusija za ovo razdoblje nastaviti s primanjem velikog novca od Europske unije. Svaki paket sankcija je učinkovit i pojačava pritisak na Rusiju, ali to nije dovoljno", kazao je.
Komentirao Ukrajinu kao zemlju kandidatkinju za članstvo u EU
Čencov kaže da je važno da Ukrajina postane kandidatkinja za članstvo u EU te da je njegova zemlja odlučna u tome.
"Ukrajini je potreban status zemlje kandidatkinje za članstvo u EU jer je to za nas egzistencijalno pitanje. Rusija je dovela u pitanje pravo ukrajinskog naroda da postoji, što se odnosi i na ukrajinsku državu. Dodjela statusa kandidatkinje za članstvo u EU dobro bi utjecala na moral i psihu našeg naroda i vojske. To je svojevrsno priznanje Ukrajine kao europske zemlje. Postali bismo dio obitelji drugih europskih država. Bila bi to simbolična gesta i važna politička odluka", komentirao je te rekao da se pita koja bi druga europska država osim Ukrajine izdržala takav pritisak Rusije.
Pojasnio je da ne misli na vojnu sposobnost drugih europskih zemalja, nego na izdržljivost po pitanju određenih sektora kao što su bankarski, prometni i financijski.