VODITELJ Službe kibernetičke sigurnosti Renato Grgurić i policijska službenica za kibernetičku sigurnost Valerija Golubić danas su predstavili rezultate operativne akcije NUBES te redizajniranu NoMoreRansom web stranicu namijenjenu pomoći građanima koji su bili žrtve kibernetičkih napada korištenjem cryptolocker ransomwarea.
Cilj konferencije bio je informirati djecu i roditelje o opasnostima na internetu i poticanje na prijavljivanje sadržaja s dječjom pornografijom.
"Nulta stopa tolerancije na dječju pornografiju na internetu"
Na početku konferencije voditelj Grgurić je istaknuo kako je listopad mjesec kibernetičke sigurnosti i obilježit će se s dvije podjednako važne teme: rad policije usmjeren na zaštitu djece od najtežih oblika zlostavljanja na internetu te kibernetički napadi.
Poruka je svakako nulta stopa tolerancije na sadržaj s dječjom pornografijom na internetu. Internet mora biti prostor koji olakšava učenje i komunikaciju te omogućuje djeci zabavu, a policija ulaže sve svoje kapacitete da učini internet sigurnijim mjestom za djecu, rečeno je.
Na temu kibernetičkih napada voditelj Grgurić je istaknuo kako su učestali kibernetički napadi usmjereni prema trgovačkim društvima i to zaključavanjem njihovih poslovnih podataka zloćudnim računalnim programima, tzv. malwerima, a što se događa zbog nedovoljne educiranosti i slabijeg ulaganja u profesionalnu antivirusnu zaštitu, zbog čega mogu nastati velike štete.
Akcija NUBES: Kazneno prijavljeno 46 počinitelja
Policijska službenica Valerija Golubić je uz prezentaciju predstavila rezultate operativne akcije NUBES koja je provedena od 24. svibnja do 15. rujna 2021. godine i koju su inicirali policijski službenici Službe kibernetičke sigurnosti. Akcija je provedena u 16 policijskih uprava s ciljem otkrivanja kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djece na internetu, posebice kaznenih djela iskorištavanja djece za pornografiju.
Ova operativna akcija je rezultat suradnje hrvatske policije i Europola u kojoj je hrvatska policija kazneno prijavila 46 počinitelja (od kojih je sedam maloljetno), a koji su počinili ukupno 169 kaznenih djela na štetu djece, tj. radi se o kaznenim djelima spolnog zlostavljanja djece putem interneta.
Od ukupnog broja otkrivenih kaznenih djela, njih 124 se odnosi na iskorištavanje djece za pornografiju, 38 ih je uključivalo spolno zlostavljanje i kontakt s djecom koja prebivaju na području Hrvatske, a sedam kaznenih djela se odnosi na zlouporabe opojnih droga.
Spašeno 11 žrtava
Bitno je za istaknuti da su policijski službenici uspjeli pristupiti, odnosno zbrinuti djecu koja su bila žrtve kaznenog djela, njih 11, a što znači da su uspjeli pronaći način kako pristupiti djetetu, bilo samostalno, bilo uz pomoć drugih ustanova.
Tijekom kriminalističkih istraživanja policijski službenici su obavili 68 pretraga, 486 forenzičnih pretraga digitalnih uređaja počinitelja ili žrtava na kojima su pronađeni dokazi te 76 korisničkih računa na internetu. Ukupna brojka pronađenih materijala ili datoteka koje direktno prikazuju materijale spolnog zlostavljanja djece je 52.957, što je jako velika brojka i apsolutno svaka od tih datoteka je prikazivala dijete koje je u nekom trenutku bilo zlostavljano.
Cilj je pridonijeti zaustavljanju ovakvog oblika zlostavljanja djece, u čemu svakako veliku ulogu imaju mediji, posebice senzibiliziranjem javnosti i osvještavanjem građana na prisutnost ovakvih opasnosti oko nas. Samo zajedničkim naporima, suradnjom policije i građana, institucija i cjelokupne javnosti možemo pridonijeti sigurnijem okruženju u kojem odrastaju naša djeca.
NoMoreRansom sada i na hrvatskom jeziku
Voditelj Grgurić je u nastavku konferencije predstavio redizajniranu web stranicu NoMoreRansom koje je sada dostupna na hrvatskom jeziku i rezultat je zajedničkog rada hrvatske policije i Europola.
Naime, u devet mjeseci ove godine hrvatska policija je zabilježila preko tisuću različitih oblika kibernetičkih napada na štetu građana i pravnih osoba. Radi se o velikom porastu u odnosu na isto razdoblje prošle godine, kad ih je zabilježeno duplo manje. Tu je prevencija od iznimne važnosti.
Jedan od najtežih oblika kibernetičkih napada su tzv. napadi cryptolocker ransomwarea, odnosno zlonamjernim ucjenjivačkim softverima koji onemogućuju korisnicima pristup njihovom informacijskom sustavu ili uređaju. Počinitelji putem elektroničke pošte traže uplatu otkupnine, najčešće u bitcoinima. Zlonamjerni ucjenjivački softver širi se na više načina, a najčešće nepažnjom korisnika – otvaranjem zlonamjernih poveznica i priloga elektroničke pošte, otvaranjem kompromitirane internetske stranice i preuzimanjem lažnih ažuriranih aplikacija ili kompromitiranog softvera.
Zaštititi se možemo na više načina, što je tzv. cyber-higijena, što podrazumijeva redovito izrađivanje sigurnosne kopije podataka na uređaju, ne otvarati poveznice koje se dobiju u neočekivanim ili sumnjivim porukama elektroničke pošte te je potrebno pregledavati i preuzimati samo službene verzije softvera s pouzdanih internetskih stranica i redovito ažurirati sigurnosni softver i operacijski sustav.
Ukoliko bi građani i trgovačka društva ipak bili zaraženi zloćudnim računalnim programima, na web stranici NoMoreRansom alat od velike pomoći je kripto šerif koji može prepoznati vrstu ransomwarea te, ukoliko poznaje ključ za dekripciju, otključati podatke bez plaćanja otkupnine počiniteljima kaznenih djela.
"Ključ rješavanja problema je informatička pismenost"
Ključ rješavanja problema porasta internetskih kaznenih djela je informatička pismenost. Što je osoba informatički pismenija, manja je šansa da postane žrtva kibernetičkih napada, rekao je voditelj Grgurić. Svakako ne treba vjerovati svemu što piše na internetu, čemu su skloni oni najmlađi, ali i najstariji. Za stvaranje lažnog profila na nekoj društvenoj mreži je potrebno samo dvije minute i tako brzo mogu ostati bez novca.
Na kraju konferencije policijska službenica Golubić je istaknula savjete za roditelje - internet djeci ne možemo zabraniti, poanta je u tome da naučimo svi, i odrasli i djeca, kako na siguran način koristiti internet. Kao što djeci svakodnevno ponavljamo da ne smiju prelaziti cestu ako je na semaforu upaljeno crveno svjetlo, na isti način treba pristupati i ponavljanju pravila ponašanja na internetu: nećemo objavljivati nešto čega ćemo se sljedeće jutro sramiti, nećemo objavljivati nešto za što smo sigurni da bi nam moglo naštetiti, nećemo objavljivati niti slati fotografije nekome koga ne poznajemo uživo.
To su elementarne stvari koje su osnova sigurnog ponašanja na internetu i to je smjer u kojem trebamo ići i o čemu trebamo razgovarati s našom djecom, rekla je.