Foto: Hina/Gulliver Getty/Pixsell, Hani Al-Ansi
PREMA podacima Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) Hrvatska je na začelju ljestvice 137 zemalja svijeta u kategorijama privlačenja i zadržavanja talenta u poslovnom svijetu. WEF-ovo istraživanje ukazuje na to da kompetentni i sposobni ljudi u Hrvatsku niti žele doći raditi niti u njoj ostati ako su tu rođeni i odrasli.
U kategoriji kapaciteta države da privuče talentirane radnike Hrvatska je na 135. mjestu od sveukupno 137, a iza nje su posve disfunkcionalne države koje su već godinama u nekoj vrsti krize. Malo bolje od Hrvatske stoje Moldavija (134. mjesto), pa onda redom Grčka, Srbija, Rumunjska, Slovačka i Jemen, u kojemu se godinama vodi građanski rat u kombinaciji s agresijom Saudijske Arabije, dok je sljedeći na listi Haiti, koji se još nije oporavio od katastrofičnog potresa.
Ponovimo, Hrvatska ima manje kapaciteta privući talentirane kadrove nego Jemen, u kojemu je ratno stanje, i Haiti, koji je i dalje u rasulu nakon potresa biblijskih razmjera.
Talente najuspješnije privlače i zadržavaju Švicarska i Ujedinjeni Arapski Emirati
Ponovimo, Hrvatska ima manje kapaciteta privući talentirane kadrove nego Jemen, u kojemu je ratno stanje, i Haiti, koji je i dalje u rasulu nakon potresa biblijskih razmjera.
Talente najuspješnije privlače i zadržavaju Švicarska i Ujedinjeni Arapski Emirati
Ništa bolja nije situacija za Hrvatsku u kategoriji zadržavanja talentiranog kadra, te se na toj listi nalazimo na 131. mjestu od 137. Od Hrvatske su gore Rumunjska (132. mjesto), te redom Moldavija, Srbija, Bosna i Hercegovina, Haiti i - na posljednjem mjestu - Venezuela. Ipak, ratom razoreni Jemen je opet bolji od Hrvatske, na 130. mjestu, a onda redom idu Ukrajina, Benin, Mongolija, Mađarska, Slovačka, Zimbabve itd.
Kada je pak riječ o najbolje plasiranim zemljama u ovim kategorijama, talente najuspješnije privlače i zadržavaju Švicarska na prvom mjestu i Ujedinjeni Arapski Emirati na drugom. U kategoriji privlačenja talentiranih kadrova na trećem mjestu je Velika Britanija, a slijede Singapur, SAD, Luksemburg i Katar. Kada je pak riječ o zadržavanju talentiranih kadrova, treći je SAD, četvrta Norveška, a onda slijede Singapur, Velika Britanija i Nizozemska.
Hrvatska je postala šampion u zauzimanju najgorih pozicija na europskim i svjetskim listama
Hrvatska je postala šampion u zauzimanju najgorih pozicija na europskim i svjetskim listama
Za WEF-ovo istraživanje pod nazivom ''The Global Competitiveness Report 2017-2018'' je ispitano doslovno tisuće ljudi iz svijeta biznisa sa svih strana planeta, ali se i temelji na podacima sakupljenima u istraživanjima provođenima proteklih deset godina.
To nažalost nije jedini primjer Hrvatske na začelju relevantnih europskih i globalnih lista u nizu područja važnih za uspješno funkcioniranje društva. Podsjetit ćemo na samo još nekoliko od brojnih drugih primjera.
Primjerice, prema istraživanju Eurobarometra iz ove godine, 94 posto ispitanika u Hrvatskoj smatra da je korupcija u zemlji raširena, a 58 posto ih smatra da se u posljednje tri godine povećala. Po percepciji korupcije najbolje stoji Danska, 75 posto ispitanika smatra da je korupcija rijetka u njihovoj zemlji, slijedi Finska, 74 posto, Švedska, 62 posto. S druge strane je Grčka, gdje 96 posto ispitanika smatra da je korupcija raširena, a slijede Španjolska, Cipar i Hrvatska s 94 posto. Istraživanje o percepciji korupcije provedeno je u listopadu prošle godine u 28 zemalja članica EU-a, s ukupno 28.080 ispitanika iz različitih društvenih i demografskih skupina.
Među najnekulturnijima smo u Europskoj uniji, zadnji po broju patenata
Među najnekulturnijima smo u Europskoj uniji, zadnji po broju patenata
Prema istraživanju Europske komisije iz 2017. po imenu "Jeste li u posljednje vrijeme posjetili kulturnu ustanovu?" Hrvatska se nalazi na donjem dijelu ljestvice kada je riječ o tome koliko građani konzumiraju kulturne sadržaje. Naime, istraživanjem se nastojalo doznati koliki postotak građana pojedine zemlje Europske unije godišnje posjeti neku kulturnu ustanovu. Hrvati su jedan od najnekulturnijih naroda u Europskoj uniji s tek 19,2 posto građana koji su u godini dana posjetili neku kulturnu ustanovu, a gore od Hrvatske jedino su Bugarska sa 14,6 posto i Grčka sa 16,9 posto.
Prema podacima Eurostata, trećina stanovnika EU-a, njih 32,9 posto, ne može si priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan doma. U toj situaciji je 34,6 posto kućanstava s djecom i 31,3 posto kućanstava u kojima nema djece. Hrvatska je tu opet među najgorima, predzadnja sa 62,8 posto stanovnika koji si ne mogu priuštiti tjedan godišnjeg odmora, dok je najgore u Rumunjskoj (66,6 posto stanovnika).
I hrvatska znanost je na začelju EU-a; primjerice, Hrvatska je u EU-u zadnja i po broju patenata. Imamo oko pet patenata na milijun stanovnika, Finska ima 350, dok je prosjek EU-a 110. Štoviše, naš broj patentnih prijava kontinuirano bilježi pad umjesto rasta.