FRANCUSKI putnički zrakoplov sa 228 putnika i članova posade nestao je s radarskih zaslona u Brazilu. Sudbina putnika i članova posade nije poznata, a kako je zrakoplov oko 11.15 sati trebao sletjeti u Parizu, vjerojatno je došlo do nesreće.
> Bračni par za dlaku izbjegao tragediju: Trebali smo biti na Air Franceovom avionu
Air France je službeno potvrdio da je među putnicima i jedan hrvatski državljanin. Ministarstvu vanjskih poslova, odnosno hrvatskom veleposlanstvu u Parizu, navodno se javila žena koja vjeruje da je njen suprug bio u nestalom Airbusu. Navodno se radi o 45-godišnjem pomorcu Z.M. koji se vraćao u Hrvatsku. Hrvatski pomorac imao je mjesto na ranijem letu iz Rio de Janeira za Pariz, na koji je zakasnio, ali uspio se ukrcati na kobni Air Franceov let.
Prema posljednjim informacijama zrakoplov je tijekom prolaska kroz olujno nevrijeme iznad Atlantika pretrpio udare turbulencije te mogući udar munje. Nakon toga je najvjerojatnije došlo do ispada električnog sustava letjelice i gubitka nadzora te njenog rušenja.
"Zrakoplov je vjerojatno udarila munja"
Zrakoplov A-330 tvrtke Air France na letu AF447 je poletio jučer navečer po lokalnom vremenu iz brazilskog Rio de Janeira prema pariškom aerodromu Charles de Gaulle. Prema informacijama iz Brazila, polijetanje i 11-satni let prema odredištu dobro su počeli. Otprilike četiri sata nakon polijetanja posada je izvijestila da leti kroz veliku turbulenciju. To je bilo oko 3.20 sati po srednjoeuropskom vremenu nakon čega više nije bilo radio komunikacije sa zrakoplovom.
CNN javlja da posljednje što je posada javila jesu problemi s električnim sustavom zrakoplova. "Zrakoplov je najvjerojatnije udarila munja", kazala je direktorica telekomunikacija Air Francea Francois Brouse.
Airbus je s radarskih zaslona nestao negdje iznad voda pored brazilske obale. Pri tom nisu zabilježeni nikakvi radio kontakti koji bi upućivali na ikakvu opasnost na letu. Air France je potvrdio da se u zrakoplovu nalazilo 216 putnika od čega 126 muškaraca, 82 žene, sedmero djece i beba te 12 članova posade.
"Uzroci pada bit će poznati tek nakon što se otvori crna kutija, a svi naši napori trenutno su usmjereni prema obitelji žrtava. Moramo pronaći crnu kutiju prije nego izađemo u javnost s više detalja; prerano je da bi imali neke jasne zaključke i ne možemo nagađati što se točno dogodilo", rekla je na izvanrednoj konferenciji za novinare u Rio de Janeiru generalna direktorica brazilskog ogranka Air Francea Isabelle Birem.
Zrakoplovi trpe udare groma jednom godišnje, turbulencija je vjerojatni uzrok pada
No, francuski dopisnik londonskog Timesa, koji je ujedno i kvalificirani pilot, ne vjeruje kako je udar groma mogao srušiti Airbus. Charles Bremner tvrdi kako je najvjerojatniji uzrok pada snažna turbulencija. "Kad bi obična munja mogla srušiti Air Franceov let 447, podigla bi se brojna pitanja oko dizajna Airbusa A330 koji uživa vrlo visoku reputaciju", tvrdi Bremner i dodaje kako udar groma nije spominjan kao uzrok niti jedne veće avionske nesreće u proteklih 40 godina.
"Velike zrakoplove munje pogađaju jako često, ali oni zbog toga vrlo rijetko trpe štetu s obzirom da električna energija prođe kroz vanjski trup, prije nego se prenese u zrak. Nedavne američke statistike pokazale su da svaki putnički avion munja pogodi barem jednom godišnje", ističe Bremner, te objašnjava kako je turbulencija kakva se može stvoriti u srcu jake oluje opasna čak i za najčvršće zrakoplove.
Iz prvih izvještaja nije jasno je li do pada električnog sustava u avionu došlo zbog udara munje, ili zbog nekog drugog kvara. No, poznato je da se Air Franceov Airbus u trenutku nestanka s radara nalazio u području snažnih tropskih oluja, kao i da se sve dogodilo brzo i iznenada. "Kvar, kakav god da bio, uspio je u kratkom vremenu eliminirati sve načine komunikacije koje postoje u modernim zrakoplovima i onemogućiti korištenje pomoćnih generatora. Da to nije bio slučaj, piloti bi uspjeli poslati poziv u pomoć", smatra Bremner.
Timesov dopisnik zaključuje kako je munja mogla izazvati eksploziju spremnika s gorivom, što se jednom već dogodilo u šezdesetim godinama prošlog stoljeća, ali puno je izglednije da je avion upao u turbulenciju koja je uzrokovala kvarove u sustavu aviona i iznenadan pad. "Takav scenarij vidjeli smo dosad već mnogo puta", piše Bremner, te se poziva na francuskog istražitelja avionskih nesreća Ronana Huberta koji je tu istu stvar kazao u razgovoru za državnu televiziju.
Sličnu teoriju iznosi i Reutersov analitičar Miles O'Brien koji ističe kako je udar munje vrlo vjerojatan, ali on sam ne bi mogao srušiti takav avion. No, mogao bi uništiti radar, piše O'Brien, koji se nalazi na nosu aviona i jedini je njegov dio koji nije sasvim zaštićen od udara groma. U tom slučaju su piloti možda išli prema samom srcu oluje, a da to nisu ni znali. O'Brien upozorava kako je poslano upozorenje da je došlo do kvara na elektronici, što znači da nije sve otkazalo odjednom. Niti je to moguće, s obzirom da ovaj Airbusov model ima četiri odvojene vrste napajanja. "Hoćemo li ikad saznati što se dogodilo? Neće biti lako, s obzirom da su ostaci aviona vjerojatno na dnu oceana", kaže O'Brien.
U Parizu krizni stožer, u Brazilu pokrenuta potraga
Na aerodromu Charles de Gaulle je osam sati nakon nestanka uspostavljen krizni stožer za prikupljanje informacija o nestalom zrakoplovu. Ljudi koji su se na pariškom aerodromu došli dočekati zrakoplov iz Brazila su premješteni u posebnu prostoriju na drugom terminalu Charles de Gaullea.
Aerodrom Charles de Gaulle, u kojem je organiziran krizni stožer, te je prijateljima i članovima obitelji nestalih putnika omogućeno psihološko savjetovanje, je posjetio i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy. Sarkozy je dao i kratku izjavu za novinare u kojoj je kazao kako su šanse da je netko od putnika preživio "vrlo male". Francuski predsjednik također je potvrdio kako je u potrazi za ostacima aviona zatražena pomoć od američkih vlasti koje raspolažu najboljom satelitskom opremom.
U Brazilu je već pokrenuta akcija traganja za zrakoplovom koja se odvija na području na kojemu je zabilježen zadnji poznati radarski odraz zrakoplova uoči njegovog nestanka. Riječ je o vodama pored otoka Fernando de Noronha udaljenim oko 350 kilometara od kopna, gdje posada nije uspjela odgovoriti na radio komunikacijski poziv. U potrazi sudjeluju zrakoplovi brazilskih zračnih snaga, ali i tri broda.
"Posljednji put kad smo bili u kontaktu sa zrakoplovom Air Francea, on je već bio daleko od brazilske obale", kazao je glasnogovornik ratnog zrakoplovstva u Brazilu. Vojni zrakoplovi u potrazi za nestalim Airbusom poletjeli su i iz zapadnog Senegala. Pretpostavlja se da je avion bio udaljen od brazilske obale oko 300 kilometara kad je pao u more.
Zrakoplovu bi dosad nestalo goriva
Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy je odmah informiran o nestanku Airbusa te je izrazio duboku zabrinutost njegovim nestankom. Zatražio je da se učini sve da zrakoplov bude pronađen i da se rasvijetle okolnosti pod kojima je nestao.
"Vjerojatno smo suočeni s katastrofom", rekao je novinarima jutros na pariškom aerodromu predsjednik Air Francea Pierre Henre Gourgeon, te dodao kako je zrakoplov bio nov, a svi članovi posade vrlo iskusni. Kapetan u svojoj karijeri ima više od 11.000 sati leta, dok je avion dosad bio u zraku oko 18.000 sati na oko 2.500 letova. "Cijela naša kompanija je uz obitelji putnika i posade. Suosjećamo s njihovom boli", poručio je Gourgeon.
"Možemo očekivati najgore. Na španjolskom, marokanskom ni francuskom radaru nema ničega, a avionu bi dosad zasigurno nestalo goriva", crne je slutnje iznio francuski ministar okoliša Jean Louis Borloo koji ne sumnja da se zrakoplov srušio u ocean, a u tom slučaju su šanse za preživljavanje vrlo male.
Borloo je u izjavi za AFP dodao kako je isključena mogućnost otmice i siguran je da je došlo do nesreće. "Ova vrsta aviona je napravljena da može izdržati i najgore vremenske uvjete, ali izgleda da se poklopio niz nesretnih okolnosti", kazao je Borloo koji vjeruje da se avion srušio nakon što je upao u snažnu tropsku oluju s električnim izbojima, te ga je zahvatila turbulencija.
Air France: Nema nade
Predstavnici Air Francea cijeli dan održavaju redovite kontakte s medijima i članovima obitelji koji su očekivali slijetanje zrakoplova. Prvih nekoliko sati govorili su samo jedno, a to je da nažalost nemaju novih informacija o Airbusu. Tijekom poslijepodneva mogla se čuti prvi službena izjava kako nažalost nema nade za putnike i posadu Airbusa.
Zrakoplov Airbus A-330 je proizvod iz uspješne obitelji Airbusovih putničkih zrakoplova dugog doleta i nesreće takvog tipa zrakoplova su vrlo rijetke. U svijetu leti preko tisuću letjelica tipa A-330 od čega je samo jedna u lipnju 1994. doživjela tešku nesreću prilikom testiranja zrakoplova čija je posada izvodila simulaciju otkaza motora. Tada je poginulo svih sedam članova posade. No, u toj se nesreći ipak radilo o neznatno drugačijem modelu A330 od ovog koji je nestao iznad Atlantika, a kakav je pušten u uporabu tek 1998. godine.
Air France potvrdio da je u zrakoplovu bio Hrvat
"Od hrvatskog veleposlanstva u Parizu smo dobili informaciju da je na Airbusu Air Francea najvjerojatnije bio i jedan hrvatski državljanin, ali službenu potvrdu još nemamo jer veleposlanstvo nije dobilo službenu informaciju od zrakoplovne kompanije, niti od francuskih vlasti", poručuju iz Ministarstva vanjskih poslova.
No, u međuvremenu je Air France objavio popis putnika, iz kojeg je vidljivo da je u avionu bio i hrvatski državljanin. Među putnicima nestalog aviona nalazi se 61 Francuz, 58 Brazilaca, 26 Nijemaca, 9 Kineza, 9 Talijana, 6 Švicaraca, 5 Britanaca, 5 Libanonaca, 4 Mađara, 3 Irca, 3 Norvežana, 3 Slovaka, 2 Amerikanca, 2 Španjolca, 2 Marokanca, 2 Poljaka, te po jedan Južnoafrikanac, Argentinac, Austrijanac, Belgijanac, Kanađanin, Danac, Estonac, Gambijac, Islanđanin, Nizozemac, Filipinac, Rumunj, Rus, Šveđanin, Turčin i Hrvat. U popisu koji je objavila francuska zrakoplovna kompanija ne navodi se identitet putnika, već samo njihova nacionalnost.
U priopćenju se navodi kako je Air France sastavio popis na osnovu informacija koje su dobili od brazilskih vlasti. Zrakoplovna kompanija također je izrazila sućut prijateljima i članovima obitelji svih putnika i članova posade, što jasno pokazuje kako više nema nade u pronalazak preživjelih. Air France poručuje kako je svima koje je tragična nesreća pogodila omogućeno psihološko savjetovanje, a oni koji žele provjeriti je li netko od njihove rodbine ili prijatelja bio u avionu mogu se javiti na broj + 33 1 57 02 10 55.
Nitko nikad nije poginuo u Airbusu A330-200
Airbus A330-200 je dvomotorni zrakoplov velikog kapaciteta, sa širokim trupom koji leti na srednjim i dugim relacijama. Svjetske zrakoplovne kompanije naručile su od Airbusa više od 1.000 ovih zrakoplova (u uporabi ih je trenutno oko 340) koji mogu nositi do 256 putnika i letjeti na udaljenostima od 10.500 kilometara. Airbus A330-200 vrijedi oko 180 milijuna dolara, a "životni vijek" mu iznosi 11 milijuna sati letenja.
Putna brzina Airbusovog modela A330 je 880 kilometara na sat, na visini od 10.700 metara. Ovaj avion dugačak je 59 metara, a raspon krila mu iznosi 60,30 metara. Ukoliko se potvrdi da su putnici Air Franceovog zrakoplova poginuli u nesreći, kao što se strahuje, bit će to najgora nesreća koju je Airbus A330 ikad pretrpio, ujedno i prva sa smrtnim slučajevima otkad je ovaj model zrakoplova ušao u uporabu 1998. godine.
U najgoroj Air Franceovoj nesreći dosad poginulo je 130 ljudi
Najgora nesreća u povijesti Air Francea dogodila se 6. ožujka 1962. godine kada se Boeing 707 srušio prilikom polijetanja, te je stradalo 130 ljudi. Šest godina kasnije, u 11. rujna 1968. godine, u padu Air Franceovog zrakoplova poginulo je 95 osoba. U novijem razdoblju, Air France pamti stravičnu nesreću iz srpnja 2000. godine, kada se prilikom polijetanja iz Pariza zapalio Concorde u čijem je padu poginulo svih 109 putnika i članova posade, kao i četiri osobe na tlu.
Tri nesreće dogodile su se Air Franceovim zrakoplovima tijekom 2005. godine, ali u njima nitko nije smrtno stradao. Najprije je u srpnju te godine zrakoplov prilikom slijetanja udario kravu na pisti u nigerijskom gradu Port Harcourt, mjesec dana kasnije je A340 sa 309 putnika proklizao po pisti u Torontu i zapalio se. Putnike i posadu pratila je sreća; nitko nije poginuo, a 14 osoba je zadobilo lakše ozljede. Treća nesreća dogodila se u prosincu 2005. godine kad je Air Franceov Boeing 777 morao izvanredno sletjeti u Sibir jer mu se tijekom leta iz Seula za Pariz pokvario jedan od motora.
U Brazilu su se tijekom 2006. i 2007. godine dogodile dvije velike nesreće, zbog kojih je potegnuto pitanje o sigurnosti zračnog prometa u najvećoj zemlji Latinske Amerike. U srpnju 2007. godine poginulo je svih 187 putnika i članova posade, kao i 12 ljudi na tlu, kad je TAM-ov Airbus A320 promašio pistu u Sao Paolu. U rujnu 2006. godine u amazonskoj džungli srušio se zrakoplov Gol Airlinea, te je poginulo svih 154 putnika i članova posade.
P.V./R.I.
Foto: AFP / The Sun