Screenshot: YouTube
Nakon što su Sjedinjene Države istupile iz Pariškog sporazuma, Europska Unija odlučila je postati svjetski predvodnik u snižavanju emisije CO2 iz fosilnih goriva. No neke zemlje istočne Europe koje se žele pridružiti EU-u imaju ozbiljnih problema sa zagađenjem zraka. Mnoge od njih vraćaju se na ugljen kako ne bi ovisile o skupljem uvoznom plinu iz Rusije. U BiH visoke razine zagađenja uzbunile su lokalno stanovništvo, piše BBC u popratnom tekstu uz video s nazivom: 'Bosanski tihi ubojica: Industrija ugljena'.
U tekstu se posebno ističe primjer Tuzle u kojoj se godišnje spaljuje oko tri milijuna tona ugljena. U tom procesu također nastaju i zagađene, toksične otpadne vode koje se ispuštaju u prirodu.
„Kada navečer otvorite prozor, čujete kašalj ljudi, čujete kako jauču od bolova“, priča u BBC-jevu videu Goran Stojak, mještanin Divkovića, sela pored Tuzle.
„Zagađenje je toliko jako da je nesnošljivo. Zimi se ne može otvoriti prozore čak 10, 15 dana. Smrad toliko osjetiš kako ti u grlu čestice udaraju“, priča Stojak koji se boji za zdravlje svoje obitelji, osobito djece jer mu je otac umro od raka pluća.
BBC ističe da je dvaput pokušao dobiti komentar vlasti BiH. No oba dogovorena susreta otkazana su u posljednji čas.
Pola milijuna ljudi godišnje
Zagađeni zrak danas se smatra najvećim okolišnim ubojicom. Procjenjuje se da samo u Europi od zagađenja zraka svake godine prerano umre više od 500.000 ljudi.
Kvaliteta zraka u Europi postupno se povećava, no ne i dovoljno brzo. Prema časopisu Phys.org agencija za okoliš, European Environment Agency (EEA), sa sjedištem u Kopenhagenu izvijestila je da je broj prerano umrlih od posljedica zagađenja zraka u 41 europskoj državi sa 550.000 u 2013. godini pao na 520.400 u 2014. Od tog broja čak četiri petine smrti izravno se može povezati s finim česticama promjera manjeg od 2,5 mikrona koje ulaze duboko u pluća te čak u krvotok.
Hrvatska dijeli ovaj problem sa susjedom BiH jer se zagađeni zrak vjetrom može raznositi desecima kilometara unaokolo. Problem zagađenog zraka iz BiH posebno je izražen u slučaju rafinerije u Bosanskom Brodu. U Hrvatskoj od raka pluća godišnje umre oko 3000 ljudi. Po toj statistici smo na drugom najgorem mjestu u Europi. Najveći faktor rizika je pušenje – oko 90% oboljelih su aktivni i pasivni pušači. No odmah nakon pušenja, najveći faktor rizika je zagađeni zrak. Vjerojatnost da će dobiti rak pluća kod ljudi koji žive u područjima sa zagađenim zrakom oko 20% je veća nego kod ljudi koji udišu čist zrak. Svaki 10. čovjek koji umre od raka pluća nikada u životu nije pušio.
Izviješća WHO-a iz 2012. pokazala su da BiH u Europi predvodi po broju smrti povezanih sa zagađenim zrakom. Hrvatska tada nije bila u 10 najgorih, međutim, bila je deveta u Europi po koncentracijama opasnih, finih čestica u urbanim središtima (grafikon dolje).