MINISTAR zdravstva Vili Beroš i šef HZJZ-a Krunoslav Capak održali su press konferenciju. Javnosti su se obratili nakon sastanka s predstavnicima Zavoda za javno zdravstvo i Zavoda za zdravstveno osiguranje.
"Imali smo široku raspravu o cijepljenju"
"I dalje imamo visoku brojku preminulih, njih 44. Od toga 31 od covida i 13 s covidom", rekao je Beroš.
"U Zagrebačkoj županiji je 66 posto udio pozitivnih u testiranima, to je najviše u Hrvatskoj. Kad je riječ o broju testiranja brzih testova, imamo 139.080, to su oni koji su testirani radi ulaska u bolnice, javne ustanove i dolaska na posao. To su nađeni kao pozitivni i izolirani iz daljnjih poslovnih procesa, tako smo spriječili širenje bolesti", rekao je Beroš.
"Otkad smo počeli koristiti novu metodologiju, vidimo da je oko trećine bolesnika oni kod kojih uz covid dominira i neko drugo patološko stanje, puno je ispravnije komunicirati mortalitet nego ranije", rekao je.
"Danas smo imali nekoliko važnih sastanaka u Ministarstvu. Prvo smo pričali o listama čekanja onkoloških bolesnika, o onom što će biti posebno izraženo kad pandemija prestane. Slijedi nam epidemija onkoloških bolesnika", rekao je.
"Što se tiče cijepljenja, imali smo široku raspravu u kojoj je HZJZ iznio neka svoja razmišljanja koja smo svi ostali objeručke prihvatili", rekao je Beroš.
"Dosegli smo plato cijepljenja"
Riječ preuzima ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak.
"Obzirom da smo dosegli plato cijepljenja kojeg sad teško pomičemo prema većem obuhvatu, što se tiče prvih doza, u studenom je bio jedan val pojačanog interesa, onda se pojačao i interes za booster, ali sad su to male brojke. Već neko vrijeme razgovaramo kako to poboljšati", rekao je.
"Donijeli smo prijedloge kako to poboljšati. Ono što je jako važno za reći je da smo, paralelno s provođenjem cijepljenja, donosili nove planove", rekao je.
"U novom planu nema ništa revolucionarno, ali se fokusiramo na slabe točke naše provedbe. Budući da naše stanovništvo, kad ih pitamo zbog čega se ne žele cijepiti, oni koji nisu tvrdi antivakseri odgovaraju da imaju strahove prema nedovoljno ispitanom cjepivu i pod broj 2 je strah od nuspojava. Zato smo i ranije otvorili savjetovališta, svatko je mogao razgovarati s liječnikom o tome", rekao je.
"One koji ne mogu doći na cijepljenje ćemo cijepiti po kućama"
"Sad ćemo pojačati te aktivnosti, ljude ćemo pozivati na savjetovanja", rekao je Capak. "Svima će se dati detaljni odgovori", dodao je.
"Napravili smo puno na dostupnosti cjepiva. Ali sad smo odlučili da ćemo pojačati mobilne timove, da se svakome tko iz bilo kojeg razloga ne može doći na cijepljenje dođe doma i da ga se cijepi", rekao je.
"Stimulirat ćemo i drive-in cijepljenje, pojačat ćemo i taj dio i stimulirati, da ljudi ne moraju izlaziti iz automobila", rekao je Capak.
"Za one kronične bolesnike koji dolaze u bolnice zamolit ćemo bolnice da ih pitaju jesu li cijepljeni i da ih se cijepi u bolnicama tamo gdje postoje kapaciteti", dodao je šef HZJZ-a.
"Imamo i iskustvo da tamo gdje su naselja raspršena, u ruralnim područjima, da je cijepni obuhvat manji. Razgovarat ćemo s kolegama na terenu da se omogući ili autobus ili kombi, ti mobilni timovi da dođu do pošte ili škole, da svi oni koji ne mogu do županijskih središta da se cijepe u svojim mjestima", rekao je Capak.
"Moguće je da će omikron biti zadnja varijanta koja nas muči"
"Što se tiče kampanje i poruka, razgovarali smo na tome da bismo kampanju usmjerili na poruke osoba koje su imale teška iskustva u covidu ili kojima su članovi obitelji imala teška iskustva tako da ćemo ići u tom smjeru", rekao je Capak.
"Ima puno prostora za dodatna cijepljenja. Brojke od 90% koje su postigle neke nordijske zemlje, to sigurno nećemo postići. Na početku smo se nadali da bi to moglo biti 70-80% građana Hrvatske, ali to je teško prognozirati. Moguće je da će omikron biti zadnja varijanta koja nas muči pa će se u tom slučaju u nekom trenutku i stati s cijepljenjem. Ali ono što je sigurno je da je cijepljenje boosterom najviše što možete napraviti za sebe i svoju obitelj", rekao je Capak.
"Što se tiče ruralnih cjelina, nama se dominantno cijepi dobna skupina 60-80 godina. Djeca i mladi se cijepe slabo i to je naš glavni problem. Prema preporukama HZJZ-a pozivamo i mlade i djecu da se također cijepe", rekao je Capak.
"Nismo pogriješili u kampanji, naš slogan je dobio pohvale na razini EU"
"Ne bih rekao da smo pogriješili u kampanji cijepljenja. Imali smo dobar slogan koji je dobio pohvale na razini EU. Ako netko ima bolji slogan, neka ga slobodno javi, ali ga dosad nismo našli. Pitanje je je li ključna medijska kampanja, zapravo je ključna zdravstvena pismenost stanovništva", rekao je Capak.
"Kad govorim o zdravstvenoj pismenosti, to znači znanje o vlastitom zdravlju. Da ljudi više znaju o cijepljenju i učinkovitosti cijepljenja nego što je to kod nas slučaj. U zemljama zapadne Europe se puno više uči o tome u školama, to se i kod nas pokušava promijeniti. Kod nas je taj broj sati koji se odnosi na znanje o zdravlju manji nego što je to u zapadnim zemljama, pogotovo nordijskim zemljama", rekao je Capak.
Riječ je opet preuzeo Beroš.
"U novoj reformi zdravstva ćemo fokus usmjeriti na pacijenta, u smislu informiranosti i odgovornosti i participacije u borbi za zdravlje. Mislimo u školama daleko više sati nastave potrošiti na zdravlje, prehranu, tjelovježbu, to je jedan od segmenata predložene reforme", rekao je Beroš.
"Znam da ima ljudi koji se boje cijepljenja, ali ja apeliram na sve da se cijepe oni koji to još žele, a takvih još ima", dodao je Beroš.
U kojem slučaju bi u obzir došlo obavezno cijepljenje?
"Ona floskula o nepovjerenju u Stožer jer donosi različite odluke ne stoji. Mi smo pustili struku, ne politiku, ne Capaka ili Beroša, nego struku. Imamo li pozitivnih rezultata? Nemamo. Ta sociološka studija koja se radi je naš temelj za budućnost. I buduće generacije će biti izložene sličnim ugrozama i nadam se da ćemo nešto naučiti", rekao je.
"Da, opcija obaveznog cijepljenja je jedna od opcija. Ali nemojte sad da bude naslov 'da, Beroš je za obavezno cijepljenje'. Dakle u ovom trenutku ne, ali ako se pojavi nova varijanta koja bi se širila brzinom omikrona, a uzrokovala visoku smrtnost, onda bi to bila opcija ne samo kod nas nego u cijeloj Europi", rekao je Beroš.
"Ne možemo se mjeriti sa zapadnim zemljama koje imaju procijepljenost trećom dozom kao mi drugom dozom. Shodno podacima ćemo procjenjivati situaciju", rekao je Beroš.
"Teško je reći kad će se razmatrati suživot s virusom. Kada bolest, bez obzira na brzinu širenja i procijepljenost, neće imati značajne posljedice na naše građane u smislu hospitaliziranih i umrlih, tada ćemo moći pričati o suživotu s virusom. Omikron već mjesec i pol dana nije u Hrvatskoj polučio ono čega smo se bojali. Zdravstveni sustav nije toliko opterećen i to je dobro", rekao je Beroš.