Prošli tjedan građani Donje Suvaje pored Gračaca prosvjedovali su nakon što su prilikom radova na izvoru rijeke Une ostali bez pitke vode. Upravo se na tom području planira graditi mala hidroelektrana, a mnogi se pitaju kako je to uopće dozvoljeno s obzirom na to da je Vrelo Une još od 1968. godine zaštićeno kao hidrološki spomenik prirode, dok je veći dio toka u BiH proglašen nacionalnim parkom. Smeta im i devastacija područja, kidanje stabala i uništenje stare mlinice.
Mještani se pobunili
Evo što nam je kazala jedna od tada okupljenih mještana, Sanja Ševo:
"Svatko zdravog razuma, pogotovo ako dođe ovdje na Unu podno samog izvora i doživi ovu prirodnu ljepotu, te nasuprot tome obujam devastacije koja se upravo događa, jednostavno mora uvidjeti koliko je to neopravdano i nikakvim argumentima obranjivo. Baštiniti ovakav dragulj prirode apsolutno je u interesu države.
U vrijeme sveprisutne devastacije imati ovako nešto je privilegija, ali i obaveza, a to je uključuje opstanak ne samo same rijeke Une već i života u njoj i oko nje, biodiverziteta, biljnih i životinjskih vrsta koje tu obitavaju, a od kojih su neke izuzetno rijetke i zaštićene.
Nažalost, stanovnici ovog i okolnih sela, kao i naselja nizvodno, koji bi htjeli zaštititi Unu, sami nemaju tu moć, a zna se tko je ima. Zato od nadležnih institucija očekujemo da djeluju i spriječe daljnju devastaciju jer, iako je dosad ona učinjena, šteta je nažalost nepopravljiva, no daljnje skrnavljenje Une bilo bi neoprostivo", kazala je Indexu.
Županija: Ministarstvo je ocijenilo da nije potrebna procjena utjecaja na okoliš
Iz Zadarske županije kazali su nam da je za izgradnju male hidroelektrane zahtjev za izdavanjem lokacijske dozvole postavljen 2013. godine te da su se prilikom vođenja postupka izdavanja lokacijske dozvole primjenjivali propisi koji su vrijedili u trenutku postavljanja zahtjeva.
"Lokacijska dozvola je izdana te je izmijenjena, dopunjena i postala pravomoćna 2015. godine. Prema uvjetima određenim lokacijskom dozvolom, izdana je građevinska dozvola 2016. godine, a potom i rješenje o produljenju iste 2019. godine.
Suglasnosti u postupku izdavanja lokacijske dozvole su dali, između ostalih, Hrvatske vode, HEP, Općina Gračac, Sanitarna, Hrvatske šume, NATURA-JADERA te je Ministarstvo zaštite okoliša izdalo mišljenje.
U tom mišljenju, koje je dano u postupku izdavanja lokacijske dozvole, Ministarstvo je ocijenilo da nije potrebna procjena utjecaja na okoliš ni ocjena o potrebi procjene utjecaja na okoliš jer se predmetni zahvat ne nalazi na popisu zahvata za koji je to obveza propisana Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš.
Investitor je prijavio početak građenja 2022. te je prijava dostavljena svim Zakonom o gradnji propisanim tijelima", kažu.
Ministarstvo: Uredba koja je zahtijevala procjenu je kasnije stupila na snagu
Iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije na upit posjeduje li se za to područje dokument koji potvrđuje ocjenu prihvatljivosti zahvata u ekološkoj mreži, kazali su nam da, prema njima dostupnim informacijama, nemaju taj podatak.
"Prema tada važećem Pravilniku o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu propisano je da je nositelj zahvata dužan pribaviti akt županijskog upravnog odjela o provedenoj ocjeni prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu prije podnošenja zahtjeva za izdavanjem lokacijske dozvole", kažu.
Evo što su nam odgovorili na upit zašto nije potrebna procjena utjecaja na okoliš.
"Mišljenje tadašnjeg Ministarstva zaštite okoliša i prirode za predmetni zahvat izdano je prije 11 godina, u skladu s tada važećim propisima iz područja zaštite okoliša.
Ministarstvo je u svojem mišljenju konstatiralo da nije potrebno provesti postupak jer se predmetni zahvat nije nalazio na popisu zahvata za koji je obveza propisana tada važećom Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš, gdje za male hidroelektrane (manje od 5 megavata) nije trebao postupak procjene utjecaja na okoliš.
Nova Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš je stupila na snagu 2014. otkada je za sve tipove hidroelektrana bilo potrebno minimalno provesti postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš", kazali su nam te dodali:
"U dijelu koji se odnosi na okoliš i prirodu, riječ je o dokumentaciji staroj između 8 i 11 godina. S obzirom na dobivene upite Ministarstvo vrši uvid u dokumentaciju koja se odnosi na okolišne postupke", kazali su nam.
Vijećnik: Institucije se trebaju izjasniti
Vijećnik Općine Gračac Rade Dubajić kaže da je suština priče pitanje treba li tamo biti postavljena mala hidroelektrana i je li sve u toj priči legalno.
"Ne znam na koji način su dozvole ishodovane. Pretpostavljam da je izdana građanska dozvola te da je uz nju dopremljena sva ostala prateća dokumentacija koja je potrebna za ishodovanje iste.
Jedan dio ljudi je ostao bez pitke vode jer je bio prekinut jedan dovodni trak, ali je to komunalno iz Gračaca saniralo idući dan", kazao je. On ističe da je fokus svega na izgledu Vrela te potencijalnoj devastaciji. Stava je da, ako su izvođač radova i investitor krivo pristupili u izvođenju radova, da bi ih trebalo prekinuti.
"Postoje institucije ove države koje trebaju odraditi svoj posao i koje će ga sigurno odraditi na adekvatan i pravovaljan način. Inicijative građana postoje. Ljudi su spontano okupljeni oko svega toga. Ne sjedi se skrštenih ruku, ali dok inspekcija i nadležna državna djela ne daju to na svoj sud, svaka daljnja akcija je besmislena. Jednostavno treba pričekati da se uvide sve okolnosti", kazao nam je.
Državni inspektorat istražuje slučaj
Cijeli slučaj trenutno istražuje Državni inspektorat, što su nam službeno i potvrdili.
"Nadležne inspekcije Državnog inspektorata, i to građevinska, vodopravna, inspekcija zaštite prirode obavile inspekcijski očevid predmetne lokacije te je inspekcijski postupak u tijeku", kazali su nam.
Inače, u trenutku izdavanja suglasnosti, na čelu Općine bila je Nataša Turbić, koja je završila u zatvoru nakon što je priznala da je primala mito te na zahtjev Josipe Rimac namještala natječaj za zakup poljoprivrednog zemljišta za uzgoj stoke na krškim pašnjacima.
Bivši vlasnik projekta u suzama
Pokušali smo stupiti u kontakt s investitorom Sašom Svalinom, no na telefon nam se javio Petar Župarić, koji se predstavio kao bivši vlasnik projekta te kroz suze kazao da ne može vjerovati što čine od ovog područja.
"Ja sam vlasnik projekta kojeg je od mene kupio Saša Svalina. Duboko žalim i već sam protestirao jer sam se uhvatio za glavu kada sam vidio što tamo rade.
Nije meni do mojeg projekta koji sam prodao, već do ljepote prirode. Prije šest godina sam dao napraviti projekt za struju, međutim shvatio sam da to nije projekt za ovo mjesto pa sam ga prodao", kazao nam je Župarić.
Do okončanja ovog članka nismo uspjeli stupiti u kontakt s investitorom.