KOLIKO je moždanih stanica potrebno za igranje videoigre? Ne radi se o vicu, za ovo pitanje, zahvaljujući sustavu neuronske mreže DishBrain, postoji ozbiljan odgovor.
Ako se radi o igri Pong, koja nalikuje stolnom tenisu, potrebno je njih oko 800.000. Mada stanice neće osvojiti prvo mjesto na bilo kakvom natjecanju ili se pretvoriti u AI robote koji osvajaju svijet, ovo pokazuje veliki potencijal u spajanju živog tkiva s tehnologijom.
Radi se o prvom eksperimentu sa sintetičkom biološkom inteligencijom koji pokazuje da se neuroni mogu prilagoditi za obavljanje određenog zadatka i da ga, kada dobiju povratnu informaciju, mogu obavljati još efikasnije.
To je prilično zanimljivo otkriće, s potencijalnom primjenom u računalstvu kao i proučavanju moždanih funkcija; od toga kako lijekovi utječu na moždanu aktivnost do toga kako se inteligencija uopće razvija, piše Science Alert.
Stanice naučile bolje igrati za samo pet minuta
"Pokazali smo da možemo komunicirati sa živim biološkim neuronima, odnosno da ih možemo potaknuti na modifikaciju aktivnosti – što zapravo podsjeća na neki oblik inteligencije", rekao je neuroznanstvenik Brett Kagan iz biotehnološkog startupa Cortical Labs u Australiji.
DishBrain je mješavina neurona ekstrahiranih iz embrija miševa i ljudskih neurona uzgojenih iz matičnih stanica. Te su stanice uzgajane na nizu mikroelektroda koje se mogu aktivirati kako bi ih stimulirale, čime stvaraju senzorne informacije.
Za igru Ponga, mikroelektrode s obje strane posude pokazivale su je li loptica lijevo ili desno od lopatice, dok je frekvencija signala prenosila udaljenost loptice. Sa samo ovom postavkom, DishBrain je bio sposoban pomaknuti lopaticu u susret lopti, ali nije odmah bio dobar igrač jer sustav treba povratnu informaciju.
Tim je za tu potrebu razvio softver koji je stanicama slao signal kada su promašile lopticu. Nakon toga su se poboljšale u igranju virtualnog stolnog tenisa u samo pet minuta.
Sljedeći korak – istražiti kako stanice igraju pod utjecajem alkohola
"Nevjerojatno je da su kulture naučile kako učiniti svoj svijet predvidljivijim. To je zapravo fascinantno jer ovu vrstu samoorganizacije ne možete podučavati na klasičan način s obzirom na to da, za razliku od kućnih ljubimaca, ovi mali mozgovi nemaju osjećaj za nagradu i kaznu", rekao je neuroznanstvenik Karl Friston sa sveučilišta University College London.
Naime, Friston je prije nekoliko godina razvio teoriju naziva Načelo slobodne energije, prema kojoj se svi biološki sustavi ponašaju na način koji smanjuje jaz između onoga što se očekuje i onoga što se doživljava – drugim riječima, čine svijet predvidljivijim.
Znanstvenici sada namjeravaju vidjeti kako će droga i alkohol utjecati na sposobnost igranja DishBraina.
"Pokušavamo analizirati njihov odgovor na dozu s etanolom. Zapravo ćemo ih napiti i onda gledati hoće li, kao i ljudi, biti lošiji pri igranju igre", kazao je Kagan.
Istraživanje naziva In vitro neurons learn and exhibit sentience when embodied in a simulated game-world objavljeno je u časopisu Neuron.