Danas se obilježava Svjetski dan mentalnog zdravlja, a jedna zagrebačka škola tim povodom organizira okupljanje na kojem će učenici svoje roditelje učiti o osjećajima i pričati im o mentalnom zdravlju. Za učenike osnovne i srednje škole Epoha to nije ništa neobično s obzirom na to da se radi o jednoj od rijetkih obrazovnih ustanova u Hrvatskoj koje u kurikulumu imaju predmet emocionalni odgoj.
Ova škola radi po waldorfskom programu, a Index je posjetio jedan sat emocionalnog odgoja kako bismo iz prve ruke saznali što se na njemu uči. Lea Brezar, stručna suradnica, psihologinja i osnivačica, koja predaje taj predmet, rekla nam je da se nastavni program mijenja s potrebama učenika i njihovim odrastanjem, a na njihov su zahtjev ove godine uveli i mindfulness, odnosno praksu usredotočene svjesnosti.
Školski sat kao igra o emocijama
"Na nastavi emocionalnog odgoja prolazimo razvojne faze djece ovisno o razredima u kojima se nalaze. Ona prolaze one ključne teme koje su bitne za njihov razvoj. To mogu biti odnosi s roditeljima, odnosi s prijateljima, seksualnost ili identitet.
Nastava je zamišljena tako da su oni aktivni sudionici. U svim razredima započinjemo igrom kartama o emocijama. Svaki učenik nasumično izvlači kartu na kojoj je jedan osjećaj i govori o tome prepoznaje li ga i može li ga povezati sa sobom. Time zapravo mičemo tabu da su osjećaji privatna stvar i da se o njima ne govori u školi. Kod nas se itekako u školi govori o osjećajima", objasnila je Brezar.
Sat koji smo posjetili više je ličio na društvenu igru te je djelovalo da djeca u tome uživaju i da daju smislene odgovore na postavljene zadatke. Svi su sjeli u krug i podijelili karte, a na svakoj je bila jedna emocija. Zatim su morali reći je li im ta emocija poznata i podijeliti s ostalima jesu li se ikad tako osjećali. Na kraju su radili vježbu mindfulnessa u kojoj je bilo ključno fokusirati se na dah i zanemariti sve smetnje koje im u tom trenutku dolaze iz vanjskog svijeta.
"Demistificirali smo emocionalno zdravlje"
"Intelekt se gradi cijelo obrazovanje, ali osjećaji ostaju po strani. Oni su jako mistificirani. Zbog toga smo mi u nastavi demistificirali osjećaje i maknuli tabu, posebice ako se radi o mentalnom zdravlju i psihičkim poremećajima o kojima se još uvijek ne priča. Danas 20 posto ljudi ima problema s anksioznošću i depresijom, što se odnosi i na mlade. Istraživanja pokazuju da se danas u osnovnoj školi kod djece javlja anksioznost i mi o tome pričamo cijelo vrijeme", objasnila nam je Brezar.
O osjećajima i tehnikama ublažavanja stresa u Epohi uče i najmanji, no za njih je nastava nešto drugačija. "Oni legnu na strunjače i učimo ih disati. Za njih imamo i posebne kartice kroz koje uče o osjećajima", kaže Brezar.
Sutra će povodom Dana mentalnog zdravlja u školu doći i roditelji, a učenici trećeg i četvrtog razreda srednje škole će im u sklopu korelacije nastave iz biologije i psihologije objašnjavati zašto je mentalno zdravlje važno, kakve veze emocije imaju sa svime, što znači hijerarhija potreba i kako se uspinjemo u njoj tijekom života.
"Biologija nam tu daje konkretne argumente, kako stres utječe na biologiju tijela, što se događa na staničnoj razini, kako su povezani nesanica i depresija i slično. Dolazi nam i jedan roditelj, Tin Pongrac, koji je predsjednik Saveza udruga za mentalno zdravlje u Hrvatskoj i pripremit će predavanje o mentalnom zdravlju", rekla je Brezar.
Imaju i domaćinstvo te obaveznu dramsku nastavu
Ravnateljica škole Renata Brekalo objasnila im je da njihova osnovna i srednja škola ustvari prate državni kurikulum i državni nastavni program, no uveli su posebne predmete koji su im vrlo dragocjeni, poput emocionalnog odgoja.
"Jedan od tih predmeta je dramska, gdje je svako dijete u osnovnoj i srednjoj školi uključeno u dramsku kulturu i jednom tjedno vježbamo predstave. Djeca jako to vole i na taj se način jako lijepo izražavaju. Imamo iskustvo da dijete koje je najtiše i ne priča s kolegama na kraju dobije glavnu ulogu", rekla je Brekalo.
U osnovnoj školi također imaju sat domaćinstva na kojem učenici borave u prirodi ili se bave ručnim radom. "Odemo u prirodu, naberemo jabuke i onda od njih napravimo kompot ili pekmez. Ručni rad im zna teže pasti jer im nije razvijena fina motorika, ali kada vide da su napravili neki vez ili si naheklali torbicu, budu jako sretni i ustvari to jako vole", rekla je.
"Možemo reći da su sva djeca koja su kod nas upisana zaista sretna, uvijek su nasmijana i uvijek mogu naći otvoreno uho profesora za bilo što što ih muči. Naši su profesori izrazito prijateljski nastrojeni. Djeca su zaista sretna i to se vidi na atmosferi unutar škole. Nema buke, nema svađe, nema podmetanja. Naravno da neki put imamo i loših dana, ali to prebrodimo", poručila je Brekalo.