PREMIJER Andrej Plenković izjavio je danas na sjednici vlade kako postoje naznake da su epidemiološke mjere počele djelovati te još jednom uputio apel građanima da ih se pridržavaju kako bi se izbjeglo daljnje širenje epidemije i pooštravanje mjera.
Premijer Andrej Plenković je na početku sjednice rekao kako je današnja sjednica važna politički i gospodarski.
"Prvo osvrt na trenutnu situaciju s koronavirusom. Broj oboljelih se ubrzava, kako kod nas tako i u Europi. Danas imamo rekordan broj zaraženih. Broj umrlih također raste. Europa uvodi mjere i mi smo uveli restriktivne mjere. Imamo naznake da su mjere počele djelovati. Za 2-3 tjedna očekujemo vrhunac", rekao je Plenković.
"Vjerujemo da možemo izbjeći strože mjere ako budemo odgovorni, hoćemo li spasiti živote i radna mjesta. Pozivam sve na solidarnost, ovo je trenutak kada odlučujemo hoćemo li uspjeti ili ne, pokažimo jesmo li kao nacija solidarni. Smanjimo druženja, nosimo maske, prozračujmo prostore, vodimo računa o higijeni. Nisu to velike žrtve, a time štitimo živote i radna mjesta", rekao je premijer.
Vlada će danas potpisati ugovore o osnivanju Fonda za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije nakon potresa sa županima i gradonačelnicima.
"Drago mi je da je prijedlog ugovora dobio široku podršku i u Skupštini Grada Zagreba i u dvjema skupštinama ovih županija. Danas na vladi će biti usvojen prvi program mjera, što je posebno važno", rekao je Plenković, zahvalivši svim stručnjacima koji su dali doprinos da se program mjera realizira.
Vlada će danas imenovati i privremenog ravnatelja Fonda. Avansi na sredstva kroz Fond solidarnosti već su isplaćeni.
Plenković o rebalansu
Govoreći o rebalansu proračuna i prijedlogu proračuna za iduću godinu rekao je da se predviđa da će u ovoj godini gospodarski pad biti osam posto, što je manje od procjena.
"Dobro je da ekonomski pokazatelji za treće tromjesečje pokazuju na oporavak od posljedica udara covida. Za domaće ekonomsko okruženje predviđa se da će pad iznositi osam posto BDP-a. Vrlo je važno da je fiskalna politika vlade prije pandemije bila dugoročna fiskalna održivost i smanjenje javnog duga. Mi smo kao vlada bili svjesni da će korona kriza dovesti do neželjenih posljedica za gospodarstvo. Stoga je vlada iskoristila fiskalni prostor za spašavanje radnih mjesta i održavanje gospodarskih aktivnosti."
U osvrtu na prijedlog proračuna za 2021. godinu najavio je nastavak potpora zdravstvu, gospodarstvu i poljoprivredi te za socijalnu skrb. Izdvojio je pritom financiranje mjera skraćenog radnog vremena, očuvanje radnih mjesta i obnove od potresa te za realizaciju projekta LNG terminala na Krku i potporu lokalnim razvojnim projektima.
"Znali smo da će epidemija dovesti do negativnih posljednica za gospodarstvo. Stoga smo donijeli niz mjera. Uspjeli smo imati bolju turističku sezonu koja se pokazala iznad svih očekivanja i stoga smo imali bolju proračunsku situaciju. Bilježimo i priljev sredstava iz EU fondova, no nastavak pandemije od nas zahtijeva potpore gospodarstvu i najranjivijim dijelovima društva. Povećavamo sredstva za mirovine i potpore za gospodarstvenike. Dodatna sredstva izdvajamo i za plinski terminal na Krku", rekao je Plenković.
Proračun za iduću godinu po njegovim riječima početak je povratka na putanju javnih financija prije korona krize koju je obilježilo smanjenje udjela javnog duga u BDP-u i proračunski suficit.
Za iduću godinu, podsjetio je, vlada predviđa oporavak BDP-a po realnoj stopi od pet posto, godinu kasnije 3,4, a 2023. godine 3,1 posto.
Vlada, kako je rekao, snažno računa i na sredstva iz EU fondova iz kojih je Hrvatskoj na raspolaganju u idućih sedam do deset godina više od 24 milijarde eura.
Govoreći o rebalansu proračuna za 2020. godinu, rekao je da ćemo prema ESA 2010 metodologiji imati 29,5 milijardi kuna proračunskog manjka ili osam posto BDP-a.
Dodao je da podaci za treće tromjesečje ukazuju na polagani gospodarski oporavak te da se u 2020. godini očekuje realni pad BDP-a od osam posto.
Povećanje plaća
U 2021. očekuje se rast BDP-a od 5 posto, koji bi trebao pratiti rast od 3,4 posto 2022. godine.
"Što se tiče dinamike povećanja plaća, otvaramo proces razgovora i apeliram na sve, na osjećaj za realnost", poručio je Plenković.
Najavio je i uredbu o minimalnoj plaći - 4250 kuna bruto, 3400 kuna neto. To je 150 kuna više neto u odnosu na minimalnu plaću ove godine.
"Nakon razgovora i analiza donijet ćemo uredbu koja se odnosi na konačni iznos visine minimalne plaće za 2021. Ona će iznositi ukupno u bruto iznosu 4250 kuna, odnosno u neto iznosu 3400 kuna. To je za 187 kuna više u bruto iznosu i točno za 150 kuna neto iznosu u odnosu na 2020. godinu. Riječ je o povećanju od 4,60 posto. Ukupno povećanje plaće od 1.1.2021. će u odnosu na 2016. biti za oko 900 kuna neto. I to je najveće povećanje plaće do sada", rekao je Plenković.
Dug veledrogerijama
Vezano za sastanke i razgovore s predstavnicima veledrogerija, Plenković je rekao da će vlada, uz već isplaćenih 300 milijuna kuna, kroz rebalans predvidjeti dodatne 1,34 milijarde kuna, dodatnih 200 milijuna kuna za Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje za plaćanje lijekova ljekarnama.
Kada se sve to zbroji, riječ je o 1,84 milijarde kuna, čime bi se rokovi plaćanja sveli na 180 dana.
"Smisao ovakve odluke, s obzirom na obaveze koje postoje po brojim bolnicama, je da se svedemo na obaveze koje su ostale samo unutar zadnjih 180 dana", objasnio je Plenković.
Podsjetimo, ministar Zdravko Marić izjavio je u ponedjeljak nakon sastanka s veledrogerijama kako će, nakon u petak isplaćenih 300 milijuna kuna, kroz rebalans državnog proračuna za plaćanje duga veledrogerijama biti osigurana ukupno jedna milijarda i 840 milijuna kuna.
Beroš: Veliki je problem što ljudi skrivaju kontakte
Ministar zdravstva Vili Beroš je nakon Plenkovićevih uvodnih riječi iznio informacije o koronavirusu u svijetu i Hrvatskoj.
Rekao je da su bolnice u Zagrebu pozvane na pojačanje kapaciteta. Svi su dobili upute o preraspodjeli hitnih pacijenata i uspostavi telefonskih linija. Razmatraju se preporuke o novom zapošljavanju njegovatelja. Podsjetio je da su doneseni novi kriteriji za testiranje i samoizolaciju.
Rekao je i da je veliki broj liječnika obolio ili u samoizolaciji, a kao sve veći problem naveo je što ljudi skrivaju kontakte. Stoga veliki broj novozaraženih ne dolazi iz samoizolacije.
Božinović: Donošenje novih mjera posljedica nepridržavanja postojećih
Božinović je izvijestio kako su donijeli sedam odluka vezanih za epidemiološke mjere, a najvažnije su one donesene u ponedjeljak. Istaknuo je kako je važno da se pridržavamo mjera.
"U ovakvoj epidemiološkoj situaciji ključno je da svi shvate važnost održavanja fizičke distance, jer sve nove mjere koje se donose posljedica su nedovoljnog pridržavanja postjećih mjera, prije svega onih osnovnih epidemioloških uputa", rekao je Božinović na sjednici vlade.
Što se tiče eventualnih novih mjera, dodao je, one će ovisiti o razvoju epidemiološke situacije, a jedina brana restrikcijama je ograničavanje bliskih kontakata.
"Nove mjere će se donositi s obzirom na situacije. Važno je ograničavanje bliskih kontakata. Moramo biti svjesni da svaki kontakt u ovakvoj fazi epidemije izvan preporuka sa sobom nosi rizik zaraze, to je, naravno, nošenje maski i održavanje osobne higijene. Tu je, naravno, i nošenje maske i održavanje osobne higijene", rekao je Božinović.
Izvijestio je o aktivnostima stožera Civilne zaštite, gdje su inspektori u suradnji s policijom te timovima lokalnih stožera u razdoblju od 23. do 28. listopada izvršili 26.287 nadzora poslovnih subjekata i ugostiteljskih objekata.
"Dali su 1163 upozorenja, a podnesena su 34 prekršajna naloga u ukupnom iznosu od milijun i 20 tisuća kuna zbog prekoračenja radnog vremena, neisticanja obavijesti o pridržavanja higijenskih mjera te neodržavanja fizičke distance i nenošenja maski za lice", kazao je Božinović.
Istaknuo je kako je ravnateljstvo Civilne zaštite od posljednje sjednice vlade izdalo 545.000 artikala zaštitne opreme, odnosno 25,5 tona, u što su uključene maske, rukavice, odijela, dezinficijensi, viziri i termometri.
"U skladištu u Jastrebarskom te regionalnim skladištima u Rijeci, Osijeku i Splitu nalazi se oko 12,9 milijuna različitih artikala zaštitne opreme", naglasio je Božinović.
Podsjetio je da je provedena mobilizacija zagrebačke Arene. Pokaže li se potreba za mobilizacijom sportskih dvorana u Osijeku, Splitu i Rijeci, dodao je, sva potrebna oprema spremna je za izdavanje u središnjem skladištu u Jastrebarskom i regionalnim skladištima.
Božinović pozvao ljude da ne idu na groblja
Božinović se osvrnuo i na predstojeći blagdan Svih svetih te je poručio građanima da običaj odlaska na groblje prilagode sadašnjem trenutku te da svi koji to mogu odaju počast na neki drugi način, primjerice neodlaskom na groblje.
"Pred nama je blagdan Svih svetih, moja poruka je da svi koji mogu odati počast na drugi način, a da ne idu na groblje, neka to učine. Oni koji će ići na groblja, bilo bi dobro da koriste i dane pred blagdan i tjedan nakon kako bi se izbjegle gužve. Važno je da se svi pridržavaju propisanih mjera, poglavito u javnom prijevozu, ali i na groblju, držanja propisanog razmaka, nošenja maski, dezinfekcije i izbjegavanja grupiranja. Samo tako možemo ostati zdravi i epidemiju držati pod kontrolom", rekao je Božinović.
Marić: Potpuni oporavak očekujemo krajem 2022.
Ministar financija Zdravko Marić rekao je kako su rebalansom proračuna ukupni planirani rashodi veći za 8,6 milijardi kuna u odnosu na inicijalni plan, a cijeli je proračun fokusiran najviše na pomoć gospodarstvu i zdravstvenom sustavu.
"Deficit u proračunu je 29,5 milijardi kuna, odnosno 8 posto BDP-a. To dokazuje da smo ovu godinu stavili u funkciju gospodarstva, očuvanja radnih mjesta i prevladavanja teških okolnosti. Na naše inzistiranje i inicijativu izglasana je privremena suspenzija fiskalnih pravila", rekao je ministar Marić.
"Što se tiče projekcija za naredne dvije godine, identične su onima otprije par tjedana. Nakon pada BDP-a očekuje se rast iduće godine od 5 posto. Puni oporavak vidimo krajem 2022., a neki će se segmenti preliti u godinu iza. Negativni rizici predviđanja su pandemija i neizvjesnost te učinak na gospodarstvo", rekao je Marić dodajući da treba napraviti sve da se previđanja ostvare i da se umanje negativni rizici.
"Planirani daljnji pad BDP-a iduće godine je 2,9 posto, a nakon toga 2,1 posto, odnosno 1,6 posto", rekao je.
Horvat: Vanđelić pravi izbor za v.d. predsjednika Fonda za obnovu
Ministar graditeljstva i prostornog uređenja Darko Horvat istaknuo je tri vrlo važna dokumenta vezanih uz obnovu potresom pogođenog Zagreba i susjednih županija te da je Damir Vanđelić pravi izbor za v.d. predsjednika Fonda za obnovu.
Horvat je u izjavi novinarima prije početka vladine sjednice najavio je kako će Vanđelić ispuniti imovinsku karticu i već u ponedjeljak dostaviti je Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa.
"Prvi od tri dokumenta koji je na vladi jest program mjera unutar kojih je definirana kompletna metodologija pristupanja organiziranoj obnovi grada Zagreba i porušenih objekata u dvjema susjednim županijama, pojasnio je Horvat. Nakon toga imat ćemo odluku o osnivanju Fonda, dionici, odnosno osnivači - Republika Hrvatska, Grad Zagreb, Zagrebačka i Krapinsko-zagorska županija iskomunicirali su preko svojih predstavnika i provele usuglašavanja teksta ugovora. Osnivački udjeli će biti - 70 posto Republika Hrvatska, 20 posto Grad Zagreb i po pet posto dvije susjedne županije", napomenuo je Horvat.
"Isto tako na zatvorenom dijelu sjednice imat ćemo rješenje o imenovanju privremenog ravnatelja Fonda Damira Vanđelića", rekao je Horvat i zahvalio na dobro prihvaćenom izbora imena za koji smatraju da ima sve potrebite menadžerske sposobnosti da krene u organizaciju i konstituiranje institucije, a nakon toga pripremu i provedbu organizirane obnove u Zagrebu i dvije susjedne županije.
Sam interes i polemika oko toga da netko Vanđelića vidi kao kandidata za budućeg gradonačelnika nama je potvrda da smo dobro izabrali, istaknuo je Horvat.
Dodao je da Vanđelića poznaje desetak godina, od kada ga je predlagao kao člana Nadzornog odbora Ine, kao vrhunskog profesionalca i menadžera, obrazovanog čovjeka koji ima vrhunske komunikacijske i organizacijske sposobnosti te da misli kako je dobar izbor.
Božinović: Nove mjere mogu biti samo restriktivnije
Uoči sjednice vlade ministar unutarnjih poslova i predsjednik Nacionalnog stožera civilne zaštite Davor Božinović je komentirao je li lockdown u Hrvatskoj opcija.
>> Pogledajte Split sinoć. Božinović: Dok god postoje ovakvi, imat ćemo velike brojke
Kaže da nove mjere, kada bi se donosile, mogu biti samo restriktivnije.
"Dakle, restriktivnije mjere, pa sve mjere koje se budu donosile u roku par dana ili više, mogu biti samo restriktivnije s obzirom na ovu situaciju. Ja vam neću govoriti konkretno o tome, ali više-manje je i vama poznat set mjera koji se može donijeti", rekao je.