SUDIONICI inauguracijskog summita Krimske platforme poslali su Ukrajini poruku da nije sama i da međunarodna zajednica neće priznati aneksiju Krima, a putem nove platforme zajedničkim naporima će tražiti rješenje tog pitanja.
Domaćin Krimskog foruma, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, rekao je da je Ukrajini "potrebna međunarodna potpora" kako bi se "zaustavila agresija" Rusije.
"Trebamo promisliti o sankcijama, povećanju zaštite ljudskih prava, moramo promisliti o gospodarskim i okolišnim posljedicama okupacije", rekao je Zelenski.
"Krim je Ukrajina"
Krimskom forumu odazvalo se 45 predstavnika zemalja i organizacija. Složni su u tome da je okupacija Krima nezakonita i neprihvatljiva te poručili Ukrajini da neće ostati sama.
"Krim je Ukrajina", istaknuo je u svom obraćanju hrvatski premijer Andrej Plenković. Ponovio je da Hrvatska u potpunosti podržava teritorijalni integritet Ukrajine i upozorio na kršenja prava stanovnika Krima - krimskih Tatara, Ukrajinaca, manjina, vjerskih i drugih zajednica.
"Međunarodna zajednica očekuje od Rusije da se u potpunosti pridržava međunarodnog humanitarnog prava", rekao je Plenković, koji je dio govora održao i na ukrajinskom jeziku.
Plenković je Ukrajini ponudio pomoć i hrvatsko iskustvo mirne reintegracije okupiranih područja bez žrtava.
Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel rekao je da Krimska platforma ima "veliku političku podršku Europske unije". "Ukrajina nikada neće biti sama i Krim je Ukrajina", istaknuo je Michel.
Turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu rekao je da ovdje nije riječ "samo o teritoriju već i o ljudima", a glavna tajnica Vijeća Europe Marija Pejčinović Burić pozvala je, između ostalog, na oslobađanje političkih zatvorenika i prestanak kršenja ljudskih prava.
Rad Krimske platforme
Plenković je hrvatskim novinarima po završetku summita rekao da dijelom postoji mogućnost da se Rusija nađe za pregovaračkim stolom, ali je istaknuo da je ova inicijativa prvenstveno usmjerena na Krim, dok se za Donjeck i Luhansk djeluje kroz tzv. normandijski format.
"Naš cilj je da nema više žrtava i da se pregovorima donese rješenje" za trenutačnu situaciju u Ukrajini", rekao je Plenković.
Platforma će nastaviti djelovati na razini predsjednika država i vlada, ministara vanjskih poslova, međuparlamentarnih skupina i mreže stručnjaka.
U okviru te platforme razmotrit će se, između ostalog, status krimskih Tatara, odgovoriti na militarizaciju poluotoka, raditi na oslobađanju ukrajinskih političkih zatvorenika i zaštiti ljudskih prava.
Rusija je u travnju počela gomilati vojnike blizu granice s Ukrajinom što je uzbunilo tu istočnoeuropsku zemlju i međunarodnu zajednicu. Kremlj je ubrzo najavio da će povući dio vojnika, a njihovo gomilanje pravdao je vojnim vježbama.
Odnosi Kijeva i Moskve napeti su još od ruske aneksije Krima 2014. godine. U sukobima ukrajinskih snaga i proruskih separatista koji su uslijedili poginulo je više od 13.000 ljudi.
Njemačka i Francuska posrednice su u sklopu tzv. normandijskog formata kojim se bezuspješno pokušava pronaći trajno rješenje više od sedam godina dugog sukoba na istoku Ukrajine.
Njemačku je na Krimskom forumu predstavljao ministar gospodarstva i energetike Peter Altmaier koji je rekao da će EU "nastaviti produljivati sankcije (Rusiji) sve dok postoje razlozi za njih".
Na Krimskom forumu usvojena je zajednička deklaracija kojom se potvrđuje posvećenost neovisnosti i teritorijalnom integritetu Ukrajine te postavljanju okvira međunarodne politike prema Krimu.
Predstavnici 45 zemalja i organizacija obići će još Ured Krimske platforme u Kijevu.