NOVOGODIŠNJI program na ruskim televizijama je bio obilježen euforijom i patriotskim zanosom zbog događaja u Ukrajini. Voditelji i izvođači su nazdravljali vojnoj pobjedi i rugali se Zapadu zbog ekonomskih posljedica koje su uzrokovane ruskim sankcijama, a televizijski studiji su bili ispunjeni vojnicima koji su dovedeni s prvih linija bojišnice.
Komičar Jevgenij Petrosjan je podržao ruske oružane snage, uvjeravajući ih da cijela zemlja stoji iza njih. "Sviđalo se to nama ili ne, Rusija se širi!" narugao se Petrosjan Ukrajini i njezinim zapadnim saveznicima. Unatoč blagdanskom veselju, dobro raspoloženje među Putinovim propagandistima je postupno splasnulo, piše Daily Beast.
"U Makijivki se dogodila prava tragedija"
Ukrajinci su prvi značajan udarac Rusima u novoj godini zadali napadom na zgradu u Makijivki u kojoj su bili smješteni ruski vojnici. Ruski voditelj Sergej Mardan je bio nezadovoljan "smijehom i veseljem na saveznim kanalima", koje je nastavljeno čak i nakon što su Rusi potvrdili da je u napadu smrtno stradalo nekoliko desetaka ruskih vojnika.
“Ono što se dogodilo u Makijivki je tragedija! Prava tragedija! Nije se trebao dogoditi telefonski poziv s vrha da bismo shvatili da televizijski program treba promijeniti u nešto što je prigodnije. Umjesto vulgarnih anegdota, stavite bilo koji stari sovjetski film”, bijesan je bio Mardan.
Mardan je potom pokušao pripremiti Ruse na brzi pad životnog standarda koji se događa zbog troškova vojnih operacija i zapadnih sankcija. “Kakve su nam šanse? Imamo li ih uopće ili nemamo? Hoćemo li morati živjeti kao Južna Koreja 1950-ih i 1960-ih? Hoćemo li na kraju morati jesti vatrene mrave?" upitao je Mardan svog ekonomskog stručnjaka Denisa Raksu.
"Hoćemo li riješiti problem nestašice streljiva?"
Raksa je objasnio da će svakodnevni život prosječnog Rusa postati težak ako Rusija namjerava obnoviti svoje gospodarstvo kako bi bila samoodrživa. “Trenutno je praktički nemoguća industrijalizacija koja bi bila slična onoj iz 19. stoljeća ili 1920-ih i 1930-ih godina. U tom slučaju, morali bismo živjeti ne kao Južnokorejci, već kao Sjevernokorejci”, kazao je Raksa.
Tijekom svoje emisije Mardan je predviđanja o nadolazećoj nestašici streljiva opisao kao “apokaliptične napise” i naglas je razmišljao hoće li ruska industrija uspjeti riješiti ovaj problem. “Pročitao sam te napise. Treba priznati da ih je napisao jedan od naših najboljih vojnih profesionalaca...ali njegovi izračuni nisu uključivali brzinu kojom se streljivo trenutno proizvodi”, optimističan je bio vojni analitičar Vladislav Šurgin.
Šurgin tvrdi da je nametanje strogih normi ograničenja korištenja streljiva na bojnom polju način da se problem drži pod kontrolom. U međuvremenu, Rusija se navodno nastavlja obraćati drugim saveznicima u nabavi oružja i streljiva kako bi popunila svoje sve manje zalihe.
"Neprijatelja treba istrijebiti"
Za Putinove propagandiste napuštanje Ukrajine i odustajanje od vojnih operacija ne dolazi u obzir. “Neprijatelja treba uništiti do korijena! Mora se istrijebiti! Ruska povijest zadnjih 1000 godina pokazuje da djelo mora biti provedeno do konačnog zaključka... Da je Staljin deportirao (stanovništvo) zapadne Ukrajine, a za mene je još uvijek misterij zašto to nije učinio, možda se ništa od ovoga ne bi dogodilo”, naglasio je Mardan.
“Svima koji kažu da bi Rusija trebala ustati s koljena, uključujući mene i moje prijatelje, bojim se da je naš nekadašnji način života stvar prošlosti... To je praktički neizbježno...možda ćemo prošlu godinu pamtiti kao našu posljednju bogatu godinu. S druge strane, pred nama je velika pobjeda!” zaključio je Mardan.