ČELNICI sindikata javnih službi održali su konferenciju za medije, čija su tema rezultati izjašnjavanja o ponudi vlade RH za povećanje osnovica plaća u javnim službama. Odbili su ponudu vlade i najavili sindikalne akcije.
LIVE STREAM MOGLI STE PRATITI OVDJE
Čelnici sindikata javnih službi održavaju konferenciju za medije, čija tema je rezultat izjašnjavanja o ponudi Vlade RH za povećanje osnovica plaća u javnim službama.
Objavljuje Index Vijesti u Ponedjeljak, 17. listopada 2022.
"Već neko vrijeme radimo na pripremama za sindikalne akcije"
"Želimo smanjiti realan pad plaća s obzirom na inflaciju", poručila je Lovrić s konferencije za novinare u ime obrazovnih sindikata naglasivši da imaju veliku većinsku potporu članstva iskazanu na referendumskom izjašnjavanju od oko 80 posto. Podsjetila je kako vlada nudi povećanje osnovice od 4 posto od 1. listopada i dva posto od travnja iduće godine s isplatom u svibnju koja im je neprihvatljiva.
Ustvrdila je kako nije moguće zadržati pad kupovne moći sindikalnog članstva, jer bi to zahtijevalo 35-postotni rast plaća, što vlada zasigurno ne bi prihvatila pa su stoga tražili 10-postotno povećanje ove i 5-postotno iduće godine. "To smatramo minimumom minimuma", poručila je Lovrić dodavši da su sindikati naknadno korigirali svoje zahtjeve tražeći osam posto povećanja za ovu i pet za iduću godinu i da je to njihova konačan zahtjev. U protivnom to bi značilo sunovrat kupovne moći građana, ocijenila je dodavši kako očekuje vladin pošten odnos prema svojim zaposlenicima.
"Odbijamo ponudu vlade, sve su opcije otvorene, sindikalne aktivnosti krenut će u realizaciju, mi pripreme za to radimo duže vrijeme, ali dat ćemo još jednu priliku vladi da nam da drugu ponudu.
Možemo odustati od kupovine jahti, novih automobila, ali to naši članovi ionako ne kupuju. Trebaju li odustati od kupovine jaja? Ne želim podmetanje kada se saborskim zastupnicima u paketu stavlja rast plaća njima i nama, ja se ne borim za plaće saborskih zastupnika, ali vezati se uz plaću moje spremačice, uz mog stručnog nastavnika koji ima 5500 do 7000, nije ni fer ni pošteno ni zdravorazumski. Ne želimo da se plaće vežu za rast plaća saborskih zastupnika.
Želim od vlade da ne razmišlja o proračunu, nego o poštenom odnosu prema svojim zaposlenicima", rekla je Nada Lovrić koja je govorila u ime obrazovnih sindikata.
"Država ne može funkcionirati bez javnih djelatnika"
Predsjednica Glavnog vijeća Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara Anica Prašnjak govoreći u ime sindikata zdravstva, socijalnih i mirovinskih sindikata istaknula je kako država ne može funkcionirati bez tih službi. "Očekujemo da će vlada izaći s boljom ponudom kako ne bismo morali poduzimati sindikalne akcije, kako bi zaposlenici bili vrednovani kako zaslužuju i koliko-toliko sačuvala kupovna moć s obzirom na rast inflacije", poručila je.
"Država ne može funkcionirati bez kulturnih djelatnika, socijalnih radnika, zdravstvenih, a sada smo doživjeli trenutak da svi oni očekuju da vlada izađe sutra s boljom ponudom. Mi očekujemo sutra bolju ponudu kako bismo zaustavili sve ono što smo krenuli raditi, a to su sindikalne i industrijske akcije koje nisu dobre za građane. Javne službe su važan sektor za funkcioniranje društva.
Očekujemo od vlade na sutrašnjem sastanku jedan puno veći pomak da bi svoje radnike vrednovali kako oni zaslužuju da bi im se održala koliko-toliko kupovna moć koja pada na ljestvici jako", rekla je Anica Prašnjak, predsjednica Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara i medicinskih tehničara.
Slijedi Matija Kroflin
Makroekonomist Sindikata znanosti i savjetnik sindikalnog pregovaračkog odbora javnih službi Matija Kroflin istaknuo je kako su sindikalni zahtjevi potpuno opravdani i realni. Na kraju godine želimo povišicom plaće dostići razinu rasta cijena, a za iduću spriječiti njihov realni pad, to je minimum i ispod toga trenutno ne možemo ići, poručio je.
"Vladin prijedlog povećanja osnovice za plaće za četiri posto od 1. listopada i dva posto od 1. travnja iduće godine je odbijen. Tražimo povećanje osnovice za 8 posto od 1. listopada te za još 5 posto od 1. siječnja
Naš zahtjev je minimum koji očekujemo, situacija je za neke naše članove dramatična. Ako uzmete samo kretanje cijena osnovnih živežnih namirnica je prosječno porastao 12,13 posto. Naši članovi jako dobro znaju što se događa u realnom životu. Manje od ovog što tražimo ne može. Mislim da je to sasvim razumno, ne razumijem zašto politika to tako ne percipira. Ja sam zbog svih ovih okolnosti uvjeren da ćemo sutra dobiti neku bolju ponudu.
Jesu li naše plaće generator nekakvog rasta cijena? Naš zahtjev jest manji od samog rasta cijena, čak i da mi pristanemo nekakvim ludilom i kažemo ne trebaju rasti plaće, bi li to zaustavilo inflaciju? Ne bi.
Na globalnoj razini MMF je nedavno objavio, svi ističu da nigdje plaće nisu generator rasta cijena, osim u Americi. Plaće moraju slijediti rast cijena, vlada treba razmišljati za iduću godinu, treba znati mjeru, treba znati balansirati, plaće se za iduću godinu ne smiju stiskati, jer to će značiti još dublji ulazak u recesiju, a ako uđemo u recesiju, ako cijene nastave rasti, to neće biti dobro.
Naše plaće rastu puno manje nego druge plaće u zemlji. Naše plaće ne potiču inflaciju, to ne stoji. Vlada nama ne daje primjerenu ponudu iz jednog puno goreg razloga, kojega je ministar iznio. Ja imam zacrtanu brojku u deficitu 2-8 posto, to je doneseno prije godinu dana, kad se nije znalo da će situacija biti ovakva. Primorac kaže da je njemu ta brojka najvažnija i da ga ništa drugo nije briga. Mislim da ministar mora takvu poziciju promijeniti, voditi brigu strogo o deficitu u ovakvim okolnostima, kad su neki naši zaposlenici u egzistencijalnim problemima, to je suludo.
Sutra ćemo znati što ćemo točno poduzeti kad čujemo što će nam vlada ponuditi", rekao je Matija Kroflin, makroekonomist Sindikata znanosti i visokog obrazovanja.
"Nadam se da se vidimo prije štrajka", rekli su za kraj na presici.
*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa kako bismo smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost vlastitih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.