VIŠE od polovice zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj, odnosno njih više od 525 tisuća, za ožujak prošle godine primilo je prosječnu neto plaću u rasponu od 2701 kune do 6000 kuna, dok je više od 51 tisuće zaposlenih dobilo plaću manju od 2701 kune, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Podaci DZS-a o strukturi zaposlenih prema visini prosječne isplaćene neto plaće po zaposlenom u pravnim osobama za ožujak prošle godine odnose se na 962.644 zaposlena u pravnim osobama, koji su za ožujak ostvarili puni fond radnog vremena.
Zaposleni su prema visini plaće raspoređeni u 13 skupina, a u prvoj su oni s neto plaćom do 2700 kuna, kojih je bilo 5,3 posto, dok su u zadnjoj oni s neto plaćom većom od 12.000 kuna i njihov je udio 4,2 posto. Prema tome, za ožujak prošle godine je plaću manju od 2700 kuna primilo nešto više od 51 tisuće zaposlenih, dok je na drugom kraju skale nešto više od 40,4 tisuće zaposlenih u pravim osobama koji su primili više od 12.000 kuna.
Inače, prosječna je neto plaća za ožujak prošle godine u pravnim osobama iznosila 6022 kune, a statistika prema visini prosječne plaće pokazuje da je više od 60 posto zaposlenih primilo manje od 6000 kuna. Naime, uz 5,3 posto onih s najnižim plaćama do 2700 kuna, još je njih 56,4 posto primilo prosječno od 2701 kune do 6000 kuna.
Šest skupina
Zaposleni s prosječnim plaćama od 2700 do 6000 kuna razvrstani su u šest statističkih skupina, među kojima su najbrojniji oni s plaćama od 2701 do 3500 kuna, kojih je u ukupnom broju zaposlenih bilo 12,8 posto, te oni s prosjekom od 4001 do 4500 kuna s udjelom od 10,4 posto.
Nešto više od trećine zaposlenih u pravnim osobama, njih 34,1 posto ili oko 328 tisuća zaposlenih, za ožujak prošle godine je primilo neto plaću od 6001 do 12.000. Pritom su najbrojniji oni s neto plaćama od 7001 do 8000 kuna, njih je 8,8 posto, dok ih je 8,3 posto primilo između 8001 do 10.000 kuna. U skupini onih koji su dobili od 10.001 do 12.000 kuna je 3,5 posto zaposlenih, a nešto više, 4,2 posto, ih je s plaćom višom od 12.000 kuna.
Statistika prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti pokazuje da je u dvije djelatnosti s najviše zaposlenih - prerađivačkoj industriji i trgovini - iznadprosječan udio onih s plaćama do 2700 kuna te najveći udio zaposlenih s prosječnom neto plaćom od 2701 i 3500 kuna.
Tako je u prerađivačkoj industriji, koja ima gotovo 178 tisuća zaposlenih, plaću za ožujak prošle godine manju od 2700 kuna primilo 6,4 posto u toj djelatnosti, a njih 17,6 posto od 2701 do 3500 kuna.
U trgovini na veliko i malo; popravku motornih vozila i motocikala, koja je imala nešto više od 150 tisuća zaposlenih, udio onih s plaćom manjom od 2700 kuna bio je 6,6 posto, a više od petine ili njih 22,4 posto dobilo je od 2701 do 3500 kuna.
I u prerađivačkoj industriji i u trgovini udio onih s plaćama većim od 12.000 kuna je isti i iznosio je 3,7 posto.
31 tisuća u administraciji s plaćom do 2700 kuna
U djelatnosti javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje, koja je brojala više od 92,1 tisuću zaposlenih, njih najviše, 15,2 posto, imalo je plaću između 7001 i 8000 kuna.
I u djelatnosti obrazovanja, s 90,6 tisuća zaposlenih, najviše je onih, 17 posto, s plaćom između 7001 i 8000 kuna.
U građevinarstvu, od 55.352 zaposlena više od pola ih je imalo plaću do 4500 kuna. Pritom, za 15,1 posto ona je iznosila do 2700 kuna, a za 16,8 posto od 2701 do 3500 kuna.
Gledano po postocima, građevinarstvo je i druga po redu djelatnost s najvećim udjelom zaposlenih s plaćom do 2700 kuna, dok sa 16 posto prednjače administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, koje broje 31.100 zaposlenih.
Djelatnost, pak, s najvećim udjelom neto plaća iznad 12.000 kuna, od 13 posto, su informacije i komunikacije, u kojima je bilo nešto manje od 30 tisuća zaposlenih.
Slijede financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja, gdje je od 33,5 tisuća zaposlenih za njih 12,9 posto neto plaća premašivala 12.000 kuna.