BROJNE tvrtke reklamiraju tablete (multi)vitamina kao rješenje za očuvanje zdravlja i sprječavanje bolesti. Međutim, tablete i pripravke koji sadrže dodatne vitamine trebate uzimati jedino ako imate dokazani manjak nekog vitamina i određena specifična stanja kao što je trudnoća, kod kojih postoji dokazana potreba za točno određenim vitaminima! Golema većina ljudi koja uzima dodatne vitamine zapravo nema nikakve koristi od njih. Prodaja multivitamina obično pomaže samo korporacijama koje ih prodaju, a jedino što ćete vi dobiti od tih pustih vitamina je skupa mokraća. Osim što dodatni vitamini većini ljudi nisu korisni, mogu biti i štetni.
Vrlo skupa mokraća
Vitamini su esencijalni hranjivi sastojci koje naše tijelo ne može stvoriti i zato ih trebamo uzimati izvana. Trebaju nam u vrlo maloj količini koju će nam osigurati raznovrsna prehrana. Vitamine možemo podijeliti u dvije skupine, vitamine topljive u mastima i vitamine topljive u vodi. Topljivi u mastima su vitamini A, D, E i K; budući da su topljivi u mastima te vitamine naše tijelo može pohraniti u sebi. Uzimanje većih količina tih vitamina stoga je povezano s opasnošću od hipervitaminoze, odnosno pretjerane količine tih vitamina. Danas hipervitaminoze najčešće nastaju zbog uzimanja pretjeranih količina dodatnih vitamina u raznim takozvanim ''zdravim pripravcima''. Vitamini B i C su topljivi u vodi. Stoga ih naše tijelo ne pohranjuje, i ako ih uzmemo u suvišku onda ćemo ih samo izmokriti. I zato uzimanje dodatnih vitamina značajno povećava vrijednost vašoj mokraći.
Zavaravajuće tvrdnje o koristima dodatnih vitamina
Brojni ljudi uzimaju pripravke multivitamina zbog perfidnog marketinga tvrtki koje ih proizvode i prodaju. U tim reklamama vitamini se promoviraju neutemeljenim pseudoznanstvenim i zavaravajućim tvrdnjama. Samo neke od tvrdnji koje se mogu pročitati na hrvatskom tržištu glase: ''pomoći će vam nositi se s brzim tempom života'', ''pomoć kognitivnim funkcijama i mentalnoj učinkovitosti'', ''potpora kod dnevnog opterećenja'', ''ključni za mišiće i energiju'', ''za vaš aktivni životni stil'', ''neophodno stanicama za stvaranje energije'', ''potiče imunitet'', ''vaši borci za imunitet'', ''gorivo za zdravlje'', ''za zdraviji izgled kože'', ''za poboljšanje raspoloženja'' itd. Uočite kako su te tvrdnje vrlo nekonkretne. Što bi trebalo značiti da će nam vitamini pomoći nositi se s brzim tempom života? Nemam pojma. Ni onaj tko je to napisao nema pojma što to znači, osim da valjda dobro zvuči pa će to kupiti netko tko osjeća da je preopterećen i da mu nedostaje vremena za sve što u životu želi postići. Ista je stvar sa svim tim tvrdnjama. Za vitamine se koriste i brojne konkretne tvrdnje u kojima se navodi kako će neke bolesti liječiti, i pomoći u očuvanju zdravlja, ali to naprosto nije dokazano osim, ponovimo, ako netko ima dokazani manjak određenih vitamina, ili se nalazi u određenoj specifičnoj situaciji, kao što je primjerice trudnoća. Trudnicama se preporučuje uzimanje folne kiseline, koja pripada skupini vitamina B, jer je dokazano da uzimanje dodatne folne kiseline može smanjiti pojavu prirođenih poremećaja živčanog sustava.
Potencijalno toksičan izvor vitamina A: ulje jetre bakalara
Štetne posljedice uzimanja vitaminskih preparata
Mnogi ljudi vjeruju da ako već vitamini i nisu korisni, onda barem nisu štetni. Međutim, niz istraživanja pokazao je štetne učinke uzimanja velikih doza vitamina u preparatima. Selin i suradnici su 2017. objavili istraživanje u kojem su pokazali da uzimanje visokih doza vitamina B može povećati rizik od razvoja mrene. Visoke doze vitamina B6 povezane su s nastankom poremećaja živčanog sustava koji se zove neuropatija, prema rezultatima Van Hunsela i suradnika koji su objavljeni 2018. Brojne studije koje su istraživale potencijalne korisne učinke vitamina u bolesnika oboljelih od različitih bolesti našli su neočekivane potencijalno štetne učinke. Za visoke doze vitamina C iz dodataka prehrani nađena je povezanost s povećanim rizikom od smrtnosti zbog srčano-žilnih bolesti u postmenopauzalnih žena s dijabetesom. Skupina pušača koja je uzimala beta-karoten imala je veću pojavnost karcinoma pluća u odnosu na kontrolnu skupinu. Takvih istraživanja je još mnogo i ukazuju da je kod uzimanja dodataka prehrani koji sadrže vitamine potreban oprez, osim ako vam vitamini zaista nisu potrebni.
Vitamini se često reklamiraju kao dobri zbog svojih antioksidantskih svojstava. Međutim, veliki Cochraneov sustavni pregled u kojem je ispitano mogu li antioksidansi produljiti život zdravih osoba i osoba oboljelih od različitih bolesti pokazao je da ispitani antioksidansi ne produljuju život, a da ga neki mogu i skratiti. U sustavnom pregledu literature istraživači su uključili 78 randomiziranih kliničkih pokusa u kojima je sudjelovalo 296.707 ispitanika koji su nasumično podijeljeni u skupinu koja je primala dodatke s antioksidansima (beta-karoten, vitamin A, vitamin C, vitamin E ili selen) u usporedbi s placebom ili nikakvom intervencijom. Analizom rezultata uključenih pokusa pokazano je da se uzimanjem beta-karotena i moguće vitamina E i vitamina A povećava rizik od smrti. No ta povezanost nije utvrđena za vitamin C ili selen.
Dodaci prehrani nisu regulirani kao lijekovi
Za preparate koji sadrže vitamine u istraživanjima je pokazan rizik od brojnih štetnih učinaka, no nezgodno je to što se takvi pripravci ubrajaju u dodatke prehrani i stoga nisu strogo regulirani kao lijekovi. Proizvođači vitaminskih preparata ne moraju dostaviti rezultate istraživanja o učinkovitosti i sigurnosti svojih proizvoda. Zato i mogu na svoje proizvode zalijepiti različite besmislene tvrdnje o zdravlju i prodavati ih s porukama da su za zdravlje korisni. Ako već potrošači nisu zaštićeni od potencijalno štetnih pripravaka, zaštitite sami sebe i ne kupujte preparate vitamina, osim ako zaista imate laboratorijskim pretragama dokazan manjak određenih vitamina ili ako vam ih ne preporuči liječnik zbog određenih specifičnih stanja kao što je trudnoća. Zaštitite svoj novčanik i ne kupujte stvari koje vam zaista ne trebaju.
*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Index.hr. Navedeni stavovi ne odražavaju ni stav bilo koje ustanove, subjekta ili objekta s kojima je povezana autorica.
** Doktorica medicine Livia Puljak je profesorica na Medicinskom fakultetu u Splitu. Utemeljila je hrvatski ogranak ugledne, neovisne svjetske organizacije Cochrane posvećene promociji medicine utemeljene na dokazima, koja joj je 2017. dodijelila nagradu. Urednica je portala Dokazi u medicini i autorica više od 100 znanstvenih radova objavljenih u svjetskim časopisima.
Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz Index Lab, instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: Index Lab
Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.