MINISTAR financija Zdravko Marić predstavio je novu demografsku mjeru kojom se neoporezivi iznos naknade za novorođenče s 3362 kune podiže na 10 tisuća kuna. Međutim, Ministarstvo financija nema podatke o tome koliko tvrtki uopće isplaćuje takvu naknadu.
"Ministarstvo financija, Porezna uprava u svojim evidencijama raspolaže s podacima o ukupnim neoporezivim isplatama vezanim za novorođenčad (doplatak za djecu, novčani primici i potpore za opremu novorođenog djeteta te primici po osnovi potpora za novorođenče) te nije moguće izdvojiti podatke samo po osnovi potpora za novorođenčad. Prema zbirnim podacima u 2018. godini 810 isplatitelja iskazalo je ukupne neoporezive isplate primitaka vezane za novorođenčad (doplatak za djecu, novčani primici i potpore za opremu novorođenog djeteta te primici po osnovi potpora za novorođenče) u iznosu od 1.328.020.525,21 kuna", stoji u odgovoru Ministarstva financija na Indexov upit.
Ministar Marić ističe kako je to "stanoviti doprinos Vlade RH demografskoj obnovi jer se neoporezivi iznos nagrade za novorođenče diže s 3362 kune na 10.000 kuna", a mediji su se raspisali o ovoj, kako su je predstavili, pozitivnoj demografskoj mjeri koja je jučer stupila na snagu.
Međutim, ova se mjera i dosad tek rijetko isplaćivala, odnosno isplaćivali su je samo gradovi i općine, rekla je za Index Daniela Drandić iz udruge Roditelji u akciji (RODA)
"Imamo daleko veći problem"
"Nemamo nikakve informacije o tome koliko firmi daje uopće naknadu za rođenje djece u Hrvatskoj. Čuli smo samo za par firmi koje su to isplaćivale tako da ne znamo kakva će biti učinkovitost ove mjere", smatra Drandić.
S druge strane, postoji daleko veći problem koji bi, kaže, država trebala početi rješavati.
"Najveći problem koji žene imaju je diskriminacija na radnom mjestu, trebalo bi uvesti neku mjeru kojom se žene ne bi diskriminiralo na poslu kad zatrudne, i to ne samo njih već i roditelje s malom djecom koji su također diskriminirani. Ova mjera zasigurno neće povećati broj tvrtki koje bi isplaćivale takvu nagradu. Iz naših istraživanja koja smo proveli s Pravobraniteljicom za ravnopravnost spolova, vidljivo je da se trudnicama ne produžuju ugovori na poslu ili su na neki drugi način diskriminirane samo zato što su trudne. To je problem koji država treba riješiti, a koji je kompleksan", rekla je za Index Daniela Drandić.
Više od pola trudnica i žena koje su koristile svoja zakonska prava i imale obveze prema djeci - ostalo bez posla
Posljednje provedeno istraživanje o ženama na tržištu rada koje je provela Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova u suradnji s HZZ-om i udrugom RODA 2012., pokazalo je da svaka druga žena zbog trudnoće dobije otkaz, a pravobraniteljica je i u godinama nakon istraživanja nastavila zaprimati iste pritužbe žena.
"Rezultati istraživanja su poražavajući. Čak 55,3 posto žena koje su bile trudne i koje su koristile svoja zakonska prava i imale obveze prema djeci je ostalo bez posla. Od toga se 34,1 posto žena suočilo s neprodužavanjem ugovora o radu, a 21,2 posto žena dobilo otkaz zbog trudnoće i korištenja prava povezanih s rođenjem djeteta. Od žena koje su se nakon rođenja djeteta vratile na rad, gotovo polovina je degradirana na neki način ili se tako osjeća, i to: 16,4 posto premješteno na lošije radno mjesto, 14,6 posto doživjelo je smanjenja plaće te 9,7 posto smatra da im je uskraćeno napredovanje na poslu na bolju poziciju", rekla je za Index Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.
Daniela Drandić iz udruge RODA navodi kako je to pravi problem koji treba riješiti, a ne uvođenje novih demografskih mjera za koje se, kaže, ni ne zna kako su se dosad provodile. Odnosno, povećava se neoporezivi iznos nagrade za rođenje djeteta a da uopće nije poznato koliko je tvrtki dosad isplaćivalo takvu naknadu.
Javili smo se i Hrvatskoj udruzi poslodavaca s molbom da nam prokomentiraju ovu mjeru, ali odgovor još uvijek nismo dobili.