HRVATSKA je 15 godina čekala Zakon o osobnoj asistenciji, koji je stupio na snagu 1. srpnja ove godine. Do tada osobni asistenti nisu bili zakonski regulirana socijalna usluga koju redovito financira država. Plaćali su se iz EU projekata, a tu je uslugu imala tek nekolicina osoba s invaliditetom.
Iako je zakon na snazi, on se još uvijek ne primjenjuje u potpunosti. Još prije godinu dana brojne udruge su upozoravale na ovakav ishod jer smatraju kako zakon sadrži niz nepravilnosti i članaka koji diskriminiraju osobe s najtežim invaliditetom. Prosvjedovali su na Markovom trgu i ostavljali velik broj primjedbi na javnom savjetovanju. Unatoč tome, ministar Marin Piletić tvrdio je kako se radi o epohalnom iskoraku.
Epohalan iskorak ili neprovediv zakon?
No, izgleda kako zakon nije vrijedan divljenja jer se od samog početka ne primjenjuje u potpunosti. U listopadu je ministar Piletić govorio kako će s provedbom u punom opsegu započeti početkom iduće godine, a sad je odgođen za veljaču 2024. Čekali su ga desetljećima, a sada nisu zadovoljni asistenti, osobe s invaliditetom, kao ni njihovi roditelji. Smatraju da je zakon neosjetljiv za njihove potrebe.
"Zakon je neprovediv. Ima velik broj manjkavosti, od broja sati do toga da su osobe s invaliditetom koje imaju roditelje njegovatelje potpuno isključene. Uopće neće imati pravo na osobnu asistenciju. I najvažnije je to da će biti problema kod provedbe tog zakona jer sve osobe moraju ići na vještačenje pa na komisiju. Moje dijete čeka već sedam mjeseci vještačenje", govori nam Suzana Rešetar, predsjednica Udruge Sjena.
"Ministar se treba ispričati osobama s invaliditetom"
Smatraju kako će doći do velikih problema zbog raspodjele sati, ali i da neće moći naći dovoljan broj asistenata.
"Ovi najteži, kojima treba najveći broj sati, oni neće dobiti ništa. Dobit će 8 sati maksimalno, a zapravo bi trebali dobiti 16 sati. Dva osobna asistenta na jednu osobu s invaliditetom je nemoguće naći. Mi već sada imamo problem s pronalaskom asistenata jer ljudi to ne žele raditi zbog loših uvjeta, ali i zbog toga što ne može svatko raditi taj posao.
Upozoravali smo na sve ovo. Ministar nije obraćao pažnju, već je govorio da se radi o epohalnom iskoraku koji ni Danska nema. Vidimo koliko je epohalan. Ministar treba preuzeti političku odgovornost i ispričati se svim osobama s invaliditetom", poručila je Rešetar.
Prosvjed osoba s invaliditetom 2022. godine
Koliku će plaću imati asistenti?
Ni osobni asistenti nisu zadovoljni reguliranjem materijalnih prava i radnih uvjeta. Još uvijek je velik broj nepoznanica jer se zakon ne provodi u potpunosti. Kako bi znali što ih zapravo čeka, prvo moraju biti ispunjeni svi preduvjeti, a zakon se treba u potpunosti provoditi.
"Korisnici moraju dobiti rješenja o pravu i broju sati usluge, moraju se licencirati pružatelji usluga, Ministarstvo treba početi s financiranjem prema novoj cijeni usluge. Ništa od toga još nije ispunjeno i to je ogroman propust Ministarstva.
Broj sati rada asistenata će se, vjerujemo, povećati, ali sada još ne znamo koliko jer tek je mali broj korisnika dobio rješenja i ona se još ne provode", rekao je za Index Nikola Ptić, koordinator inicijative Osobni asistenti zajedno.
Smatra kako godinama rade za mizerne plaće te u lošim i nesigurnim radnim uvjetima. Iako zakon ima i pozitivnih strana, brine ih ono što nije definirano, a problematičnim vide i povećanje bruto satnice.
"Nije određeno koliko će od te ukupne cijene sata usluge ići za plaće asistenata. Ministarstvo uporno odbija odrediti minimalni iznos koji bi poslodavci trebali isplaćivati asistentima, pravdajući se da bi time narušili tržišna pravila, ali to je apsolutno nužno jer ovako je ostavljen prostor poslodavcima da isplaćuju i minimalne plaće. Mi ćemo se kao sindikat zalagati da to ne bude tako i smatramo da bi minimalna plaća osobnih asistenata trebala biti 900 eura neto", poručio je Ptić.
Ne žele ponovnu odgodu, već da se ubrza proces primjene zakona i da konačno, kaže, Ministarstvo počne normalno komunicirati sa svim uključenim u sustav jer smatraju da je dosadašnja komunikacija bila katastrofalna.
Ministarstvo produžilo usluge osobne asistencije do veljače
No, stvari se nisu ubrzale, već ponovno odgodile. Naime, prema zakonu, trenutni ugovori o radu završavaju 31. prosinca, a nakon 1. siječnja trebali su sklopiti nove, ovisno o broju sati asistencije koji je osobi s invaliditetom odobren. No, pojavio se problem jer većem broju osoba s invaliditetom Hrvatski zavod za socijalni rad još uvijek nije izdao rješenja.
Stoga su bili u neizvjesnosti jer nisu znali hoće li nakon 31. prosinca ostati bez pomoći, a asistenti bez primanja. Nakon natpisa u medijima oglasilo se i Ministarstvo, koje je povuklo potez i ponovno odgodilo primjenu tog dijela zakona do veljače 2024. godine.
"Budući da uslugu osobne asistencije trenutno koristi više od četiri tisuće korisnika i da nisu još svi korisnici prošli postupak utvrđivanja ispunjavanja uvjeta za ostvarivanje prava na ovu uslugu te da projektno financiranje završava s 31. prosincem 2023., Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike je 13. prosinca 2023. donijelo Odluku o izvanrednom financiranju udruga koje pružaju navedenu uslugu s trajanjem od dva mjeseca.
Za što je osigurano dodatnih četiri milijuna eura, a na temelju koje će ugovori sa 183 pružatelja usluge osobne asistencije biti produženi kako niti jedan korisnik ne bi ostao bez usluge, kao ni asistent bez plaće, a paralelno s time imat će dovoljno vremena za ispunjavanje uvjeta sukladno Zakonu", priopćili su za Index iz Ministarstva.
Udruge koje se financiraju iz nacionalnog programa potpisivat će anekse ugovora te će se tako produživati rad osobnih asistenata, no što će biti s udrugama koje se financiraju isključivo preko europskih fondova, još uvijek je nepoznato.
Do sada je, prema njihovim podacima, u područnim uredima Hrvatskog zavoda za socijalni rad predano ukupno 3460 zahtjeva korisnika za uslugom osobne asistencije te su, tvrde, komisije donijele 446 listi procjena potreba korisnika.
Prosvjed osoba s invaliditetom 2022. godine
Udruga: Zaigrali su se i opteretili druge sustave
Dopredsjednica udruge Neuron Goranka Holjevac Kosir imenovana je u nekoliko komisija, no kaže kako još ni jedan put nije bila pozvana te da nisu donijeli ni jedno rješenje. Vjeruje kako se na tome radi, ali i da su u Ministarstvu kasno postali svjesni da Zakon izgleda dobro samo na papiru, a da u stvarnosti nije provediv.
"Oni sada traže nove nalaze o Barthelovu indeksu od liječnika specijalista, dok su to prije radili liječnici opće prakse. Nalaz specijalista čeka se predugo. Uz to, oni ne mogu računati da će u zavodu moći fizički obraditi toliki broj rješenja uz sve standardne poslove za koje su plaćeni. Oni sami u Ministarstvu nemaju dovoljan broj ljudi koji obrađuju udruge. Zaigrali su se i opteretili druge sustave", smatra Holjevac Kosir.
Dodaje kako bi bez usluge asistenta mogle ostati i osobe s najtežim oštećenjima i najvišim stupnjem invaliditeta, čiji roditelji imaju status njegovatelja. Smatra kako je asistent pravo osoba s invaliditetom, a ne pravo roditelja te kako im pomaže pri uključivanju u zajednicu.
"U stvari s tim će ih sputati i neće ih vratiti među ljude. Korisnicima trebaju asistenti, a ne da su im na usluzi roditelji 24 sata dnevno. Oni se žele socijalizirati i družiti, ne žele biti stalno s roditeljima. Neki roditelji su stariji, ne mogu više dizati svoju djecu i treba im pomoć. Isto kao što osobama s invaliditetom trebaju jer su oni njihov prozor u svijet."
Smatraju kako je rok do veljače izuzetno kratak te da se do tada ne mogu riješiti svi problemi koje je donio novi Zakon o osobnoj asistenciji pa će se, kažu, ponovno produživati iz mjeseca u mjesec aneksima ugovora dok se ne pronađu prava rješenja, dostojna osoba s invaliditetom i njihovih asistenata.