HDZ i njegova vlada idu u realizaciju zabrane rada nedjeljom.
Indexu je to jutros potvrdio glasnogovornik vlade Marko Milić.
Riječ je, podsjetimo, o predizbornom obećanju HDZ-a u kojem su najavili zabranu rada nedjeljom uz 14 radnih nedjelja godišnje, koje bi određivali poslodavci.
"Što se tiče neradne nedjelje, politički stav HDZ-ove vlade nije se promijenio, želimo da nedjelja bude neradna. Pripremamo zakon kojim će se regulirati rad nedjeljom, vodeći računa o balansu između rada, odmora i provođenja vremena u krugu obitelji i najbližih", rekao je Indexu vladin glasnogovornik.
Već danas kreću razgovori o zakonu, i to sa sindikatima
Zasad se ne zna hoće li vlada ostati kod prijedloga o 14 neradnih nedjelja, pri čemu bi se poslodavcima ostavilo da odluče koje će to nedjelje biti, ili će se prijedlog modificirati. No zna se da vlada planira zabraniti rad većinu nedjelja, a tada bi smjele raditi samo pekarnice, benzinske postaje i kiosci, a vjerojatno i trgovine na kolodvorima.
Kako nam je potvrdio Milić, već ovoga tjedna održat će se prvi sastanci na tu temu, no ne s poslodavcima nego sa sindikatima, a s poslodavcima bi se trebalo razgovarati nakon toga.
"Konačan prijedlog te određivanje konkretnog broja neradnih nedjelja se još definira te će vlada o tome razgovarati i sa socijalnim partnerima. Resorni ministri Aladrović i Ćorić sastat će se ovaj tjedan s predstavnicima SSSH-a i Sindikata trgovine po toj temi, a održavat ćemo i dijalog s poslodavcima", rekao je Milić.
Sve je ispred vlade komentirao ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović koji je potvrdio kako se već danas sastaje sa sindikatima.
"Prijedlog vlade bit će da većina nedjelja bude neradno"
"Danas ćemo sjesti sa sindikatima da na neki način utvrdimo stavove oko rada trgovina nedjeljom, da vodimo koja su očekivanja što se tiče strane sindikata. Naš generalni stav je da nedjelja bude neradna, ali s druge strane osim tog svjetonazorskog, civilizacijskog ili kako god ga nazvali, parametra, moramo uvažavati i ekonomske parametre, moramo biti svjesni situacije u kojoj se nalazimo i moramo pokušati naći kompromis", rekao je Aladrović nakon potpisivanja Sporazuma o osnivanju Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe.
Prijedlog vlade bit će da jedan dio nedjelja bude radni, a da veći dio nedjelja bude neradno. "Sada je tu pitanje dogovora, pregovora, stavova pojedinih sindikata, no to ćemo vidjeti već danas u kojem smjeru možemo ići dalje s raspravom", kaže Aladrović koji, ukoliko približe svoje stavove, očekuje da do kraja godine dođu "do suvislog rješenja".
Smatra da je moguće donijeti rješenje s obzirom na Ustavni sud koji je već dvaput rušio zakone o zabrani rada nedjeljom. "Mislim da je moguće. Imali smo povijest rada nedjeljom što se tiče Ustavnog suda, ali vjerujem da ćemo naći optimum da sve to može funkcionirati i pravno biti posloženo onako kako bi trebalo", rekao je Aladrović-
Kazao je i da vlada odluku o neradnoj nedjelji ne dovodi u korelaciju s odlukom Ustavnog suda, koji je proglasio neustavnom odluku o zabrani rada nedjeljom, koju je donio Nacionalni stožer civilne zaštite.
Ustavni sud dvaput rušio zakonske zabrane rada nedjeljom i nedavna privremena zabrana koju je donio Stožer je proglašena neustavnom
Podsjetimo, Ustavni sud je, odlučujući o mjerama koje je Nacionalni stožer civilne zaštite donio uslijed epidemije koronavirusa, jedino privremenu zabranu rada nedjeljom proglasio protuustavnom.
"Ustavni sud utvrdio je da mjera zabrane rada nedjeljom u utvrđenom razdoblju, iako je težila ostvarenju legitimnog cilja zaštite života i zdravlja građana, nije ispunjavala zahtjeve razmjernosti", navode u priopćenju.
Ustavni je sud i ranije dva puta rušio zakonske zabrane rada nedjeljom.
"A to će onda, uvažavajući i neke ranije odluke Ustavnog suda vezane uz neradnu nedjelju, a da podsjetim hrvatsku javnost - Ustavni sud je već dva puta ukidao zabrane rada nedjeljom koje su bile definirane zakonom o trgovini - i biti uz ta ranija stajališta nekakva potencijalna smjernica zakonodavcu ako bi se odlučio za drugačiju regulaciju zabrane rada nedjeljom, da ne ponovi greške u koje se on doveo u ranijim situacijama, kako kroz ova dva zakonska rješenja, tako i kroz odluku koju je donio SCZ", podsjetio je nakon prošlotjedne odluke Ustavnog suda ustavni stručnjak Mato Palić s Pravnog fakulteta Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku.
*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.