"OVRHA će biti brža i jeftinija", rekao je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković predstavljajući u petak ujutro novi Ovršni zakon na sjednici vlade. Premijer Andrej Plenković također se pohvalio novim Ovršnim zakonom, naglasivši kako će se smanjiti troškovi postupka. No sudeći prema reakcijama pravnih stručnjaka te predstavnika blokiranih i ovršenih građana, kao i dostupne dokumentacije, to nikako ne može biti točno.
>> Ministar pravosuđa: Ovrha će biti brža jer će biti digitalna
>> Vlada: Smanjuju se troškovi ovrhe, zimi neće biti deložacija
Odvjetnička komora poslala negativno mišljenje o novom zakonu
Kako doznaje Index od Ministarstva pravosuđa, Hrvatska odvjetnička komora je deset dana prije nego što se zakon našao na sjednici vlade poslala negativno mišljenje o novom zakonu. Odvjetnici smatraju kako prijedlog novog Ovršnog zakona ne nudi brži, ni jednostavniji, a ni jeftiniji sustav ovrha u odnosu na onaj koji je bio prije.
Štoviše, u stručnom mišljenju naglašava se opasnost od preopterećenosti sudova. S druge strane, saborski zastupnik SNAGA-e Goran Aleksić, koji zastupa blokirane građane, naglašava kako će novi Ovršni zakon "doprinijeti produljenju postupka ovrha uz istodobno omogućavanje dodatnoga rasta dugova na zateznim kamatama". Doznali smo i kako proces digitalizacije, koji se nudi kao spasonosno rješenje, zapravo nije ni počeo, čime postaje jasnije zašto novi zakon neće biti na snazi od 1. siječnja, kako su ranije najavili iz Plenkovićeve vlade, nego tek od 1. srpnja 2020.
No, krenimo redom.
Bošnjaković se hvalio digitalizacijom
U petak ujutro je na sjednici vlade prihvaćen prijedlog novog Ovršnog zakona koji bi se uskoro trebao naći u saborskoj proceduri. U vladi tvrde da će rasteretiti sudove jer se zadržavaju javni bilježnici kao povjerenici suda (koji više nisu samostalno tijelo u postupku), a poslodavci i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje više neće biti tijela u postupku. Ministarstvo pravosuđa hvali se i adutom u rukavu za brže provođenje ovrha - famoznom digitalizacijom.
"Postupak ovrhe ubuduće bi se pokretao na temelju vjerodostojne isprave elektroničkim putem na propisanom obrascu. Predlaže se i centralizirana provedba ovrhe na novčanim sredstvima putem FINA-e koja ovrhu provodi pod nadzorom suda", rečeno je danas iz Ministarstva pravosuđa, dok je ministar Dražen Bošnjaković najavio kako mu brzinu jamči - "digitalizacija jer će spis biti potpuno digitaliziran, s propisanim obrascima".
Premijer Plenković je danas, govoreći o zakonu, rekao i kako ide na ruku blokiranima i ovršenima jer se deložacije neće provoditi u zimsko vrijeme (!?).
Svi osim premijera i ministara kažu da je novi zakon loš
"Bez obzira na okolnosti, deložacije se neće smjeti provoditi u zimskom razdoblju - od 1. studenoga do 1. travnja", rekao je premijer. Isto tako, vlada nudi rješenje i za čest problem - dužnike koji često i ne znaju da su dužni. Oni bi, naime, prije samog donošenja rješenja o ovrsi trebali biti još jednom upozoreni. Povećava se i sigurnost dostave pismena (nakon dva bezuspješna pokušaja - dostava putem oglasne ploče uz obvezno slanje obavijesti dužniku u poštanski sandučić i osobni korisnički pretinac - e-Građani).
Proširuje se krug primanja izuzetih od ovrhe te se dodaju božićnica, uskrsnica, regres i ostale novčane prigodne nagrade za rezultate rada te topli obrok. Ovrha neće biti moguća nad jedinom nekretninom, a uvodi se i pravilo da je od ovrhe izuzet određeni dio svakog primanja, bez obzira na to radi li se o plaći ili nekom drugom primanju. Zakon bi stupio na snagu 1. srpnja iduće godine.
Kao što smo napisali u uvodu, gotovo svi, osim članova vlade, smatraju ne samo da je zakon loš nego i da se uopće ne može primijeniti. Naime, i premijer Plenković i ministar Bošnjaković tvrde kako će sve biti digitalizirano pa će tako duge i spore ovrhe postati brže. No, to je trenutno nemoguće.
Tko će skenirati 750 tisuća predmeta?
Naime, Ministarstvo pravosuđa, baš kao ni sudovi, nije ni počelo s procesom digitalizacije, a implementacija može trajati godinama. Svi dokumenti morat će biti skenirani, a svi su do sada bili dostavljali u pisanom obliku. Riječ o oko 750 tisuća ovršnih postupaka. No ako i imate digitalizirane podatke, sud će svejedno, kao što stoji u zakonu, morati odgovarati u pismenom obliku, putem pošte, čime se opet proces odugovlači. I Bošnjaković i Plenković uzdaju se u servis e-Građani koji u Hrvatskoj, za sada, koristi tek oko 700 tisuća građana. Najmanje je među njima građana starije životne dobi, koji su najčešće pod udarom ovrha.
Isto tako, izmjenama zakona sve se vraća na sud koji je ionako zagušen. Sudovi trenutno nisu u stanju primiti sve zahtjeve za osobni stečaj jer je riješen jako mali broj od oko 30 tisuća zaprimljenih zahtjeva. Sad se očekuje i val tužbi za kredite u švicarskim francima s obzirom na javni poziv udruga da se tuže banke pa je zaista teško zamisliti da će ključ u rješavanju ovrha biti - sud.
Unatoč nedostacima koji su vidljivi, vlada je ipak odlučila da ovakav zakon uđe u proceduru te da se primjenjuje od polovice sljedeće godine. Hrvatska odvjetnička komora u svom se službenom očitovanju odredila protiv takvog zakona. Kako doznajemo iz Ministarstva pravosuđa koje je zaprimilo primjedbe odvjetnika, postoje četiri osnovne zamjerke.
Odvjetnici dali negativno mišljenje, imaju četiri osnovne zamjerke
Produljuje se samo vrijeme ovrhe, odnosno vrijeme koje je potrebno za ishođenje pravomoćnog rješenja. Do sada je okvirno trebalo oko mjesec dana, a sada se, upozoravaju odvjetnici, taj rok produljuje na najmanje šest mjeseci. I to bez žalbe, odnosno osporavanja tražbine ili problema s urednom dostavom rješenja.
Druga velika zamjerka je preopterećenost sudova. Naime, trenutno je puno veći broj javnobilježničkih ureda koji su nadležni za ovrhe nego što je broj sudova koji će biti nadležni za to. Odvjetnici predviđaju da bi dva zagrebačka suda mogla godišnje zaprimiti oko 400 tisuća zahtjeva za ovrhom.
Treća osnovna zamjerka je da se postupak dodatno komplicira, i to zbog uvođenja dodatnih kontrola, pa novi Ovršni zakon ima više koraka nego što je imao onaj prije njega.
Četvrta primjedba odnosi se na poskupljenje ovršnog postupka s obzirom na to da se produljuje vrijeme trajanje ovrhe, što opet dovodi do većih troškova te zateznih kamata koje će pogoditi ovršene.
"Doći se do potpune paralize", upozoravaju odvjetnici Ministarstvo pravosuđa, dodajući da bi moglo doći do "eskalacije kulture neplaćanja obaveza", što bi moglo imati negativan utjecaj na gospodarstvo i poslovnu sigurnost.
Aleksić o skupljim i dugotrajnijim postupcima
Na sasvim drugoj poziciji u odnosu na odvjetnike, s obzirom na to da je predstavljao blokirane građane, nalazi se saborski zastupnik Aleksić. No, njegove kritike predloženog Ovršnog zakona preklapaju se s onima Hrvatske odvjetničke komore.
"Konačni prijedlog Ovršnog zakona ne sadrži nikakve bitne pomake u odnosu na postojeći zakon. Javni bilježnici zakamuflirani su tako da sada rade u sjeni sudova, čime se umjesto efikasnosti u radu dodatno otežava rad sudova", naglašava Aleksić u razgovoru za Index upozoravajući na zagušenost sudova. Isto tako se, smatra Aleksić, zakonskim trikom rad bilježnika koji nije bio u skladu s pravom EU-a pokušava svesti u granice prava EU-a.
"Nisam siguran da će to Sud EU-a u nekom eventualnom prethodnom pitanju ocijeniti pravilnim načinom ovrhe za nerezidente RH, čime će građani RH i dalje ostati druga klasa građana u odnosu na rezidente drugih članica EU-a, za koje onda takav zakon ponovno neće biti primjenjiv", smatra Aleksić.
Ovaj saborski zastupnik također naglašava kako će s novim zakonom ovrhe biti sporije, odnosno duže, a samim time i skuplje zbog zateznih kamata.
"Moja je prognoza da će takav način rada doprinijeti produljenju postupka ovrha uz istodobno omogućavanje dodatnoga rasta dugova na zateznim kamatama. Konačnim prijedlogom Ovršnog zakona nisu prihvaćeni prijedlozi opozicije koji bi istinski pomogli da se omogući blokiranima i ovršenim građanima izlazak iz vječnog pakla dugovanja", smatra Aleksić
Ovaj saborski zastupnik naglašava kako prijedlog ni najmanje ne pomaže u olakšanju života građanima koji već jesu blokirani. Aleksić je, kako nam kaže, podnio prijedloge zakona koji su u skladu s hrvatskim pravom i s pravom EU-a, no oni nisu prošli.
Zaustaviti zateznu kamatu kada dosegne visinu glavnice
"Nažalost, vladajuća klika ne želi se baviti problemima građana, nego se bavi isključivo problemima sustava i problemima tehničke provedbe ovrha, pri čemu nisu učinili bitne pomake da ovrha bude bitno jednostavnije i bitno jeftinije", kaže Aleksić te dodaje da nije prihvaćeno ništa od onog što je predlagao.
"Predložit ću amandmane na Konačni prijedlog Ovršnog zakona, mada sam svjestan da su jako male šanse da će to bude prihvaćeno. Ono što predlažem, na čemu inzistiram, i za što tvrdim da je nužno za stvarne pomake u smanjenju ukupnih troškova i za omogućavanje konačnog izlaza iz pakla blokade vojsci blokiranih građana u roku od sljedeće 2-3 godine", tvrdi Aleksić. Po njemu odvjetničke troškove u postupku ovrhe prije pokretanja sudske parnice mora snositi ovrhovoditelj ako je angažirao odvjetnika da pokreće ovrhu kao njegov opunomoćenik, i to samo ako je ovrhovoditelj pravna osoba s godišnjim prihodom većim od 3 milijuna kuna.
"Zatezna kamata u ovršnome postupku mora prestati teći kada dosegne visinu glavnice. Izuzetno od odredaba o redoslijedu naplate duga propisanih Zakonom o obveznim odnosima, zatezne kamate na dospjela dugovanja naplaćivale bi se tek nakon naplate glavnice te bi se nakon svake naplate glavnice zatezna kamata počinjala obračunavati na novu umanjenu glavnicu od dana kada je ona umanjena. Ovrha radi ostvarenja novčane tražbine iz ugovornog odnosa ne smije se ostvariti na nekretnini ako tražbina ima temelj u dospjelom dugu iz potrošačkog ugovora o kreditu po kojemu je utvrđeno da je vjerovnik ugovorio nepoštene ugovorne odredbe ili je u tijeku sudski postupak za utvrđenje nepoštenih ugovornih odredaba. Potrebno je propisati institut apsolutne zastare potraživanja na temelju pokrenutog ovršnog postupka od 10 godina, gdje nakon isteka 10 godina od dana pokretanja ovršnog postupka, u slučaju da nije došlo do namirenja potraživanja, više ne bi bilo moguće ponovno pokrenuti ovrhu. U Ovršnom zakonu potrebno je i vrlo strogo reguliranje rada lešinarskih agencija koje otkupom dugova, odnosno cesijom ostvaruju zaradu na dugovima. Smatram njihov posao duboko nemoralnim, ali, nažalost, dopuštenim poslom, koji se samo strogim reguliranjem može dovesti u kakve takve humane okvire", samo su neki od amandmana koje predlaže Aleksić.
Aleksić kaže da je pesimističan u pogledu prihvaćanja amandmana.
"Poručujem svima da ovakva vlast nije dostojna naroda koji je po ne znam koji put prodan za interese krupnog, ali i manje krupnog kapitala, i zbog čega će se nastaviti depopulacija Republike Hrvatske", zaključuje na kraju Aleksić.