ČAK i ako budemo imali učinkovito cjepivo protiv koronavirusa na proljeće, to neće značiti povratak normalnog života.
To proizlazi iz izvještaja koji je danas objavila skupina renomiranih znanstvenika koje je okupio britanski Royal Society, najstarija neovisna znanstvena akademija na svijetu.
Kako piše BBC, cjepivo protiv koronavirusa u javnosti se često percipira kao svojevrsni sveti gral koji će dokrajčiti pandemiju korone.
"Povijest razvoja cjepiva je prepuna neuspjeha"
No, sve restrikcije koje su uvedene mogle bi se tek postupno popuštati, a na učinkovito cjepivo mogli bismo čekati još godinu dana.
Trenutno se u svijetu radi na čak 200 mogućih cjepiva protiv koronavirusa, a sam proces se događa brzinom bez presedana u svijetu znanosti.
"Cjepivo nam daje veliku nadu za potencijalno okončanje pandemije, ali u isto vrijeme znamo da je povijest razvoja cjepiva prepuna neuspjeha", rekla je dr. Fiona Culley iz nacionalnog instituta za srce i pluća s londonskog Imperial Collegea, jednog od najprestižnijih sveučilišta na svijetu.
BBC navodi kako postoje optimistične najave, pa i one koje dolaze od znanstvenih savjetnika britanske vlade, prema kojima bi dio ljudi mogao dobiti cjepivo ove godine, dok bi masovno cijepljenje moglo krenuti početkom 2021.
"Život se neće odjednom vratiti u normalu u ožujku"
No znanstvenici iz Royal Societyja upozoravaju da će to biti dugotrajan proces.
"Čak i ako cjepivo bude dostupno, to ne znači da će u roku od mjesec dana svi biti cijepljeni. Govorimo o šest mjeseci, devet mjeseci... godini dana", kaže Nilay Shah, profesor kemijskog inženjerstva s Imperial Collegea.
"Život se neće odjednom vratiti u normalu u ožujku", dodaje Shah.
"Enormni" izazovi
U izvještaju Royal Societyja navodi se kako su pred znanstvenicima i dalje "enormni" izazovi.
Neki od eksperimentalnih pristupa na kojima se trenutno radi, poput RNA cjepiva, nisu nikad prošli proces masovne proizvodnje.
Tu je i pitanje sirovih materijala, od samih cjepiva, preko posudica za cjepiva, pa sve do kapaciteta za hlađenje, pri čemu treba imati na umu da se neka cjepiva moraju držati na temperaturi od -80 stupnjeva Celzijusa.
Prof. Shah procjenjuje da će se proces cijepljenja morati odvijati postupno. Samo u Velikoj Britaniji cijepljenje protiv korone trebalo bi se odvijati 10 puta brže nego što se odvija godišnje cijepljenje protiv gripe, pri čemu bi na tome 30.000 obučenih zdravstvenih djelatnika moralo raditi puno radno vrijeme.
Puno je važnih pitanja na koja još uvijek nemamo odgovor
Rezultati prvih studija sugeriraju da cjepiva izazivaju odgovor imunološkog sustava, ali studije još uvijek nisu pokazale je li taj odgovor dovoljan za pružanje potpune zaštite odnosno ublažavanje simptoma covida-19, navodi BBC.
"Mi jednostavno ne znamo kad će učinkovito cjepivo protiv koronavirusa biti dostupno, koliko učinkovito će zaista biti i, ono što je ključno, koliko brzo može biti distribuirano", rekao je profesor Charles Bangham, čelnik zavoda za imunologiju na Imperial Collegeu.
"Čak i ako bude učinkovito, nije vjerojatno da ćemo se moći potpuno vratiti u normalu, tako da je vjerojatno da ćemo čak i u slučaju da imamo cjepivo za koje znamo da je učinkovito morati postupno popuštati restrikcije", dodao je.
Ima još pitanja bez odgovora, a upravo ona će uvelike odrediti strategiju cijepljenja: Hoće li biti dovoljno jednokratno cijepljenje ili će se cijepljenje, kao u slučajevima nekih drugih bolesti, morati provesti u više faza? Hoće li cjepivo biti dovoljno učinkovito za starije osobe, čiji imunološki sustavi nisu snažni kao oni mlađih ljudi?
"Otpor cijepljenju je sve veći problem"
Istraživači upozoravaju da ćemo odgovor na pitanje o dugoročnom imunitetu morati pričekati još neko vrijeme.
Komentirajući izvješće Royal Societyja, dr. Andrew Preston sa Sveučilišta u Bathu rekao je: "Očito je da se cjepivo opisuje kao svojevrsni 'srebrni metak' (jednostavno rješenje teškog i/ili kompleksnog problema, op.a.) i ono će u konačnici zaista biti naš spas, ali taj proces neće biti bez odgode."
Dr. Preston također je upozorio da je otpor prema cijepljenju sve veći problem, koji se već neko vrijeme povezuje s pokretom otpora maskama.
"Ako velik broj ljudi bude odbijao cjepivo, hoćemo li ih ostaviti da se pobrinu sami za sebe ili ćemo uvesti obavezu cijepljenja školske djece odnosno djelatnika domova za starije? Puno je tu teških pitanja", zaključio je dr. Preston.